Postavljanje optimalne temperature u domovima tijekom ljetnih mjeseci često je stvar automatizma. Klima uređaj se postavlja na najnižu temperaturu i tako ostane sve dok ne prođu najveće vrućine.

Međutim, stvarna opasnost ne leži samo u visokim vanjskim temperaturama, već u naglom temperaturnom šoku kojem se organizam izlaže prelaskom iz rashlađenog prostora na vrućinu, što kod nekih ljudi izaziva glavobolju, vrtoglavicu ili malaksalost.

Stručnjaci stoga savjetuju da za vrijeme velikih vrućina klima ne bude podešena na ekstremno nisku temperaturu. Najčešće preporučaju oko 24 do 26 stupnjeva, uz izbjegavanje velikih razlika između vanjske i unutarnje temperature, piše Zagreb.info.

Osim toga, važno je i da klima uređaj ne puše izravno u tijelo. Hladan zrak usmjeren u lice, vrat ili leđa može biti neugodan i pridonijeti ukočenosti te bolovima u mišićima. Na visokim temperaturama se tijelo pokušava rashladiti pojačavanjem cirkulacije kroz kožu i znojenjem.

Kada naglo prijeđete u veoma hladnu prostoriju, organizam se mora brzo prilagoditi novim uvjetima. Kod zdravih ljudi takve promjene uglavnom ne predstavljaju problem, ali osobe sa srčanim i drugim kroničnim bolestima mogu biti osjetljivije na velike temperaturne razlike.

Zato je posebno važno da klima ne bude podešena tako da je prostorija ledena u odnosu na vanjsku temperaturu. Kardiolozi savjetuju da ako imate srčano oboljenje, probleme s tlakom ili uzimate terapiju koja utječe na krvni tlak, najbolje je da se o odgovarajućoj temperaturi posavjetujete sa svojim liječnikom.

Najčešća pogreška je pomisao da će se prostorija mnogo brže rashladiti ako temperaturu odmah spustimo na minimum. Umjesto toga, klima treba održavati ugodnu temperaturu bez velikih oscilacija.

Za većinu ljudi je ugodno rashlađena prostorija bolji izbor od veoma hladne sobe. Tijekom velikih vrućina, 24 do 26 stupnjeva predstavlja razumnu temperaturu za mnoge domove, ali ne postoji jedna brojka koja odgovara baš svakoj osobi.