Ljiljana Kolešnik (1959.), hrvatska povjesničarka umjetnosti i znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, odnosno, znanstvenica emerita na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, preminula je 23. listopada nakon kratke i teške bolesti, stoji u priopćenju Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA - Hrvatske sekcije, piše tportal.

Diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1987.), magistrirala muzeologiju na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu (1993.), i doktorirala 2000. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom karijere radila je kao mentorica i predavačica na sveučilištima u Splitu i Zadru, a obnašala je i dužnost članice Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju RH.

Njezin znanstveni interes bio je usmjeren na drugu polovicu 20. stoljeća i teme poslijeratne moderne umjetnosti i vizualne kulture, posebice u razdobljima 1950-ih i 1960-ih godina u regiji Jugoistočne i Srednje Europe, u bivšoj Jugoslaviji i u Hrvatskoj. Također se bavila kulturnim i rodnim politikama na prostorima bivše države. Područje njezinih aktivnosti, interesa i djelovanja bila je i digitalna povijest umjetnosti unutar koje primjenjuje mrežne analize, prostorno-vremenske trajektorije i metode vizualizacije podataka u istraživanju umjetničkih strujanja.

"Njezin znanstveni i istraživački rad ključan je za razumijevanje poslijeratne moderne umjetnosti, vizualne kulture te digitalne povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i široj regiji Srednje i Istočne Europe", navode iz AICA-e.

Autorica je i urednica značajnih stručnih izdanja "Između Istoka i Zapada: Hrvatska umjetnost i likovna kritika 50-ih godina", Institut za povijest umjetnosti, Zagreb (2006.); "Feministička likovna kritika i teorija likovnih umjetnosti", Centar za ženske studije, Zagreb (2000.), "Socijalizam i modernost: umjetnost, kultura, politika 1950. – 1974.", IPU- MSU, Zagreb (2012.)

Uredila je i priredila kritike, studije i zapise Radoslava Putara, jednog od najutjecajnijih likovnih kritičara i suosnivača grupe "Gorgona" te aktivnog sudionika u zbivanjima oko Novih tendencija ("Likovne kritike, studije i zapisi 1950.–1960." (1988.) i "Likovne kritike, studije i zapisi 1961.-1987". (dva sveska, 2017.) i mnoge druge.