Foto: Ilustracija 

Ako imate povišeni tlak, vaš će vas liječnik možda ubuduće odlučnije savjetovati i prepisati vam lijek da tlak snizite ispod 130/80 mm Hg, idealno bi bilo da je niži od 120/80 mm Hg. A ako uživate u čaši vina uz večeru, pripremite se - nove smjernice za liječenje krvnog tlaka preporučuju apstinenciju od alkohola.

Ciljana razina krvnog tlaka za odrasle ostaje ispod 130/80 mm Hg, ali terapiju lijekovima treba započeti ranije, preporučiti izbjegavanje alkohola, savjetovati trudnice i žene koje planiraju trudnoću, kao i osobe s prekomjernom tjelesnom masom, prema novim smjernicama koje su upravo objavili Američko udruženje za srce (AHA) i American College of Cardiology (ACC), prenosi portal Živim. 

Jedanaest drugih medicinskih organizacija podržalo je nove smjernice, koje zamjenjuju one izdane 2017. godine. Također, Europsko kardiološko društvo (European Society of Cardiology, ESC), nove dopunjene smjernice za liječenje povišenog krvnog tlaka objavilo je u kolovozu prošle godine. Između ostalih, podržalo ih je i Hrvatsko kardiološko društvo. Time je globalno objavljen rat visokom tlaku od kojeg boluje gotovo svaka druga osoba.

Hrvatska pri vrhu po broju oboljelih

Naime, bolesti srca i krvnih žila i dalje su vodeći uzrok smrti u svijetu, a krvni tlak jedan je od najjednostavnijih čimbenika na koje se može utjecati i smanjiti rizik od moždanog i srčanog udara, bubrežnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i, po novim saznanjima, demencije. Visoki krvni tlak često ne uzrokuje nikakve simptome, no dodatno opterećuje srce i krvne žile te, ako se ne liječi, može dovesti do oštećenja arterija koje se sužavaju i začepljuju.

Prema Eurostatu, 2019. godine čak 37 posto osoba starijih od 15 godina u Hrvatskoj izvijestilo je da im je dijagnosticirana povišena arterijska tlak u prethodnih dvanaest mjeseci, što je Hrvatsku pozicioniralo među države s najvišom prevalencijom hipertenzije u EU. No, najnovija preliminarna istraživanja (rani rezultati studije EH-UH 2) ukazuju na značajan porast: 50,9 posto odrasle populacije u Hrvatskoj ima hipertenziju i to je trenutačno najzabrinjavajući podatak. Značajan broj oboljelih od visokog krvnog tlaka je neprepoznat.

- Više od polovice odrasle populacije u Hrvatskoj ima povišen tlak, no više od 90 posto slučajeva hipertenzije moglo bi se spriječiti, ako bi postojali bolji programi podrške i osviještenosti. Dosadašnje akcije smanjenja unosa soli rezultirale su smanjenjem unosa za oko 3 g/dan na razini populacije, što je povezano sa smanjenjem prosječnog tlaka za oko 2 mm Hg – i premda to zvuči malo, utjecaj na kardiovaskularnu smrtnost je značajan. No, hipertenzija ostaje nedovoljno dijagnosticirana i kontrolirana te je glavni uzrok smrti u više od 34 posto slučajeva u Hrvatskoj. Hipertenzija je "tihi ubojica" zbog njezine podmuklosti i dugog perioda bez simptoma, a entitet i mjerljive brojke nisu jedino što se treba promatrati, već simptom kompleksnog metaboličkog poremećaja koji zahvaća cijeli organizam - više puta je u medijima izjavio akademik Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju.

Također upozorava na "sedam smrtnih grijeha hipertenzije", među kojima su prevelik unos soli, pretilost, tjelesna neaktivnost, pušenje, nedostatak voća i povrća, nepravilno mjerenje tlaka i neodržavanje propisane terapije, zbog čega se u Hrvatskoj provode i javnozdravstvene akcije Lov na tihog ubojicu. No, još uvijek Hrvatska nema nacionalni, sveobuhvatni akcijski plan za hipertenziju.

Umjesto soli, u prehrani radije posegnite za začinima. Natrij u soli uzrokuje da tijelo zadržava vodu; svaki gram natrija zadržava približno 70 ml vode što povećava volumen cirkulirajuće tekućine i podiže krvni tlak.

Ranije započeti s prevencijom

Svijest o prevenciji i važnosti prepoznavanja arterijske hipertenzije kao značajnog čimbenika rizika glavni je moto i američkih liječnika.

- Pokušavamo ranije započeti s prevencijom kardiovaskularnih bolesti - rekao je Daniel W. Jones, dr. med., dekan i profesor emeritus Medicinskog fakulteta Sveučilišta Mississippi u Jacksonu te predsjednik odbora za izradu smjernica pri AHA.

Terapija lijekovima započinje nakon tri (do šest) mjeseci nakon promjene životnih navika i ako krvni tlak ostane na ili iznad 130/80 mm Hg, čime se sada ravnaju i američki i europski (i hrvatski) liječnici. Iako je cilj spustiti krvni tlak ispod 130/80 mm Hg, liječnici bi trebali poticati pacijente da postignu očitanja tlaka niža od 120/80 mm Hg kada je to moguće.

Antihipertenzivni lijekovi trebali bi se odmah početi primjenjivati kod odraslih s hipertenzijom ako boluju od dijabetesa ili kronične bubrežne bolesti ili imaju povišen 10-godišnji rizik od kardiovaskularnih bolesti, prema smjernicama.

Europsko kardiološko društvo pojačalo je preporuke za korištenje kućnog i ambulantnog mjerenja tlaka, uz valjane i kalibrirane uređaje, što pomaže u preciznijem dijagnosticiranju i praćenju. Uz to, preporučena je sustavna godišnja provjera za sve odrasle, te intenzivirano praćenje za mlađe - barem svake tri godine za osobe mlađe od 40 godina i minimalno jednom godišnje za starije od 40 godina.

Nedavna istraživanja potaknula dodatni apel

Stručna društva prate saznanja novih studija, a pažnju su im privukla i nova istraživanja koja povezuju visoki krvni tlak i demenciju.

- Cilj je agresivnije pristupiti regulaciji krvnog tlaka kako bismo spriječili kardiovaskularne bolesti, moždane udare, bolesti bubrega, a sada znamo da snižavanje tlaka smanjuje i rizik od demencije. To je izuzetno važna novost iz ovih smjernica - rekao je Jones.

Osim lijekova prema potrebi, smanjenje unosa soli, tjelesna aktivnost, smanjenje težine i upravljanje stresom mogu umanjiti rizik od demencije. To također smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara, zatajenja srca i bolesti bubrega, istaknuli su autori smjernica.

Liječenje rezistentne hipertenzije

Smjernice također pozivaju na probir za primarni aldosteronizam kod pacijenata s rezistentnom hipertenzijom, bez obzira na to imaju li hipokalemiju.

Primarni aldosteronizam (poznat i kao Connov sindrom) endokrini je poremećaj u kojem dolazi do pretjeranog lučenja hormona aldosterona iz nadbubrežne žlijezde, neovisno o reninsko-angiotenzinskom sustavu. Aldosteron regulira ravnotežu natrija i kalija u tijelu te krvni tlak. Kod primarnog aldosteronizma dolazi do zadržavanja natrija i vode, a izlučivanja kalija, što rezultira povišenim krvnim tlakom (hipertenzijom) i niskom razinom kalija u krvi (hipokalijemijom).