Meso je odavno dio ljudske prehrane i iako danas ima više vegetarijanaca i vegana, većina ljudi i dalje ga svakodnevno konzumira. Budući da je mnogima glavni dio obroka, ponekad se i ne propituje kako redovito jedenje mesa utječe na zdravlje, osobito na zdravlje srca.

Ipak, kardiologinja dr. Joyce Oen-Hsiao objašnjava da meso, iako je bogato proteinima i željezom, može povećati rizik od problema poput bolesti srca, upala pluća i dijabetesa. "Prehrana temeljena na biljkama donosi najviše koristi jer u biljkama nema masnoća i jer su općenito bogate vlaknima, što također pomaže u snižavanju kolesterola", ističe za Parade. Upozorava i da kod osoba koje ipak jedu meso treba povećati unos povrća, cjelovitih žitarica i voća te smanjiti količinu crvenog i masnijeg mesa.

Previše crvenog mesa povećava rizik od raka i pretilosti, dok nitrati iz suhomesnatih proizvoda predstavljaju dodatni problem

Upravo zato navodi da postoje dvije vrste mesa koje najviše štete srcu. Prva je crveno meso, osobito masniji komadi, za koje dr. Oen-Hsiao kaže: "Ove su vrste mesa bogate zasićenim mastima, koje mogu povisiti LDL kolesterol." Objašnjava da se "loš kolesterol može taložiti u arterijama srca i mozga, stvarajući naslage koje s vremenom blokiraju protok krvi", što može dovesti do srčanog ili moždanog udara.

Druga skupina su suhomesnati proizvodi i hrenovke, za koje ističe da "nisu zdravi jer imaju puno zasićenih masti i natrija", pri čemu višak natrija može uzrokovati visoki tlak i oticanje nogu.

Dr. Oen-Hsiao naglašava da previše crvenog mesa povećava rizik od raka i pretilosti, dok nitrati iz suhomesnatih proizvoda predstavljaju dodatni problem jer "taj je kemijski spoj povezan s povećanim rizikom od raka i visokog krvnog tlaka".

Podržava preporuke American Heart Associationa da se crveno meso smanji na male, nemasne porcije i samo šest posto dnevnih kalorija. Kao zdravije opcije navodi pečenu ili kuhanu perad bez kože i ribu, posebno losos i drugu ribu bogatu omega-3 masnim kiselinama.