Ljeto je idealno godišnje doba za boravak na otvorenom i u prirodi, a to znači i povećani rizik od zaraze određenim virusnim i bakterijskim bolestima. U kontinentalnoj Hrvatskoj od ranog ljeta do jeseni postoji mogućnost zaraze mišjom groznicom i leptospirozom.

Iako su kliničke slike ovih dviju bolesti često vrlo slične, mišja groznica je virusna hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS), dok je leptospiroza uzrokovana bakterijom, a zajedničko im je što se najčešće prenose sa životinja na ljude, no ne i obrnuto, , donosi Danica.hr.

Prirodni prenositelji mišje groznice su voluharice i miševi, dok leptospirozu prenose i razne druge domaće i divlje životinje, a može se dobiti i kontaktom s kontaminiranim vodama stajaćicama, tlom, hranom i predmetima.

Slučajevi zaraze najčešće se pojavljuju sporadično te rijetko prerastaju u lokaliziranu epidemiju, a iz Opće bolnice Koprivnica i Županijskog zavoda za javno zdravstvo kažu kako ove godine na području Koprivničko-križevačke županije nije bilo slučajeva zaraze.

Ipak, specijalistica epidemiologije dr. med. Draženka Vadla iz Zavoda za javno zdravstvo KCKŽ kaže kako mogućnost obolijevanja uvijek postoji pa se u određenim okolnostima dobro pridržavati mjera prevencije.

– Posljednji slučajevi zaraze na našem području zabilježeni su 2024. godine. Ove godine slučajeva još nije bilo, no ljudi se zapravo mogu zaraziti uvijek i bilo gdje. U proljeće i ljeti često kod kuće čistimo šupe u kojima ima miševa koji su rezervoari mišje groznice, a zaraza se događa ako čovjek udahne aerosol kontaminiran urinom ili izmetom miševa i drugih glodavaca. Zato je prilikom čišćenja važno nositi zaštitnu masku – kaže Vadla.

Dodaje da se ljudi mogu zaraziti i u prirodi, primjerice ako odluče prespavati u šumi ili ako dulje vrijeme borave na dekama na kontaminiranom tlu.

– Leptospiroza se ljeti najčešće prenosi kupanjem u vodama stajaćicama, a bakteriju se može dobiti preko rana na koži ili preko sluznice. Kliničke slike slične su za obje bolesti. Prvo se javljaju simptomi nalik gripi, a kasnije se mogu razviti zatajenja organa. Kod mišje groznice najčešće stradaju bubrezi, a kod leptospiroze uz bubrege može stradati i jetra i drugi organi – upozorava.

Zbog toga je, dodaje, važno javiti se liječniku ako se simptomi razviju nakon boravka u rizičnim okolnostima.

– Sve obično počinje nekakvom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima, a na kraju se može dogoditi da smo zaraženi mišjom groznicom ili leptospirom, ako smo bili u opisanim situacijama. Inkubacija bolesti može trajati od jednog tjedna do mjesec dana, a najlakše se liječi ako se ranije otkrije – zaključuje, piše Danica.hr.