Bolne pukotine u kutovima usana često se pojavljuju tijekom hladnijih mjeseci, no ako se stalno vraćaju ili dugo ne zacjeljuju, ne bi ih trebalo zanemarivati. Iako su hladnoća, suh zrak i često oblizivanje usana među najčešćim uzrocima, ponekad mogu upućivati i na nedostatak određenih vitamina ili minerala, ali i na infekciju. Stomatolog dr. Nilesh Parmar objasnio je što sve može uzrokovati ovaj problem i kada je vrijeme za pregled, piše Mirror.

Dr. Parmar, klinički direktor stomatološke grupacije Parmar Dental u Essexu, ističe da su ispucali kutovi usana česta pojava, osobito tijekom hladnog i suhog vremena. U većini slučajeva uzrok nije ozbiljan, no ponavljajuće ranice mogu zahtijevati dodatnu obradu.

"Ispucali kutovi usana nešto su s čime se redovito susrećemo, osobito za hladnog i suhog vremena. Uzrok je najčešće bezazlen, kao što je nakupljanje sline ili oblizivanje usana. Međutim, ako se ranice stalno vraćaju ili ne zacjeljuju, to ponekad može biti znak manjka nutrijenata, primjerice željeza ili nekih vitamina B skupine. U tom slučaju liječnik opće prakse može vas uputiti na krvne pretrage", izjavio je, prenosi Index.

Što uzrokuje pucanje kutova usana?

Stručni naziv za ovo stanje je angularni heilitis, odnosno upala kutova usana. Prema dermatološkom portalu DermNet, može se pojaviti kod djece i odraslih, a najčešće se očituje bolnim pukotinama, crvenilom, krasticama i ponekad krvarenjem.

Bol se obično pojačava pri otvaranju usta, primjerice tijekom jela ili razgovora. Promjene se mogu pojaviti na jednoj ili obje strane usana, a trajanje ovisi o uzroku i uspješnosti liječenja.

Hladnoća i oblizivanje usana

Hladan zrak, vjetar i niska vlažnost zraka mogu isušiti osjetljivu kožu oko usta. Problem dodatno pogoršava često oblizivanje usana jer slina nadražuje kožu i pridonosi njezinu isušivanju.

"Čini se da oblizivanje usana pomaže, ali zapravo samo pogoršava problem jer slina nadražuje osjetljivu kožu u kutovima usta", kaže dr. Parmar. U blažim slučajevima može pomoći redovito nanošenje zaštitnog balzama ili vazelina, koji stvaraju zaštitni sloj i smanjuju nadraženost.

"Običan balzam za usne ili vazelin, ako se redovito nanose, često su dovoljni da koža zacijeli", dodaje stomatolog.

Pukotine mogu uzrokovati i gljivice

Kada koža u kutovima usana pukne i ostane vlažna, stvaraju se uvjeti pogodni za razvoj mikroorganizama. Među najčešćim uzročnicima infekcije su gljivica Candida albicans i bakterija Staphylococcus aureus.

Candida može uzrokovati i oralnu kandidijazu, odnosno gljivičnu infekciju usne šupljine. Takve su infekcije češće kod osoba koje dulje uzimaju antibiotike, koriste inhalatore za astmu, nose zubne proteze ili imaju kronične bolesti poput dijabetesa.

Problem mogu izazvati i zubne proteze

Ispucali kutovi usana češći su i kod osoba koje imaju izražene nabore oko usta, osobito ako nose neodgovarajuće zubne proteze. U takvim se naborima može zadržavati slina, što pogoduje nadraživanju i razvoju upale.

"Istrošene ili labave proteze mogu dovesti do jačeg zatvaranja čeljusti od normalnog, što produbljuje nabore u kutovima usta i omogućuje nakupljanje sline", pojasnio je dr. Parmar.

"Ako je to uzrok, pukotine će se ponavljati sve dok se proteza ne popravi."

Manjak željeza i vitamina B

Ponavljajuće pukotine u kutovima usana ponekad mogu biti povezane s nedostatkom određenih hranjivih tvari. Među mogućim uzrocima su manjak željeza, riboflavina (vitamina B2), vitamina B12, folne kiseline i cinka.

Prema portalu DermNet, rizik može biti povezan i s celijakijom. Pukotine u kutovima usana nisu same po sebi dovoljan pokazatelj nedostatka vitamina ili anemije, no ako se ponavljaju i ne reagiraju na uobičajenu njegu, liječnik može preporučiti krvne pretrage.

Anemija se češće očituje umorom, nedostatkom zraka, lupanjem srca i blijedom kožom.

Kako se liječe ispucali kutovi usana?

Liječenje ovisi o uzroku. Ako je problem posljedica suhoće i nakupljanja sline, često pomažu redovito nanošenje vazelina ili zaštitnog balzama i izbjegavanje oblizivanja usana.

Ako je riječ o gljivičnoj ili bakterijskoj infekciji, liječnik može preporučiti odgovarajuću terapiju, primjerice kremu protiv gljivica ili antibiotik za lokalnu primjenu. "Ako pukotine vlaže, stvaraju se kraste ili se šire, obratite se ljekarniku, stomatologu ili liječniku. Možda vam je potrebna krema protiv infekcije, a ne samo običan balzam", savjetuje dr. Parmar.

Dodaje da je važno provjeriti moguće interakcije s lijekovima prije primjene terapije. "Ako uzimate redovitu terapiju, osobito varfarin, provjerite s ljekarnikom prije upotrebe mikonazola jer on može utjecati na djelovanje nekih lijekova."

Kada se treba javiti liječniku?

Ako su pukotine dugotrajne, često se vraćaju ili se unatoč njezi pogoršavaju, preporučuje se pregled. Posebno je važno potražiti pomoć ako su usne izrazito bolne, natečene ili tople na dodir, što može upućivati na infekciju.

Stomatologu bi se trebale javiti i osobe kojima proteza ne pristaje dobro, pomiče se ili uzrokuje bol. Ako postoji sumnja na nedostatak željeza ili vitamina, liječnik može preporučiti dodatne pretrage kako bi se utvrdio uzrok problema.