Foto: Zagorje.com/AI

Kada je američki predsjednik Richard Nixon 1971. proglasio „rat protiv raka“, mnogi su vjerovali da će lijek biti pronađen brzo – slično kao što je projekt Apollo samo nekoliko godina ranije odveo čovjeka na Mjesec. No, stvarnost je bila drugačija, a i danas gotovo svatko poznaje nekoga tko se bori s ovom bolešću.

Statistike su neumoljive: svaki drugi muškarac i svaka treća žena u razvijenim zemljama tijekom života suoči se s dijagnozom raka. Samo u SAD-u od te bolesti godišnje umre oko 600.000 ljudi, dok je na globalnoj razini rak uzrok svake šeste smrti. Na prvi pogled moglo bi se reći da je rat izgubljen, no brojke pokazuju drugačiju priču, piše tportal, koji prenosi analizu britanskog časopisa The Economist.

Pad smrtnosti i spektakularni pomaci

Rak je usko povezan sa starenjem, no unatoč duljem životnom vijeku, od ranih 90-ih stopa smrtnosti u razvijenim zemljama polako, ali sigurno pada. U Americi je danas za trećinu niža nego prije tridesetak godina. Umjesto brzog „blitzkriega“, borba protiv raka pretvorila se u dugotrajan proces, ali uz postupne i značajne uspjehe.

Primjerice, dječja leukemija, koja je nekad gotovo sigurno značila smrt, danas ima preživljavanje dulje od pet godina u više od 90 posto slučajeva.

Najveći napredak postignut je kombinacijom manjih, ali važnih pomaka – u ranom otkrivanju bolesti, kirurškim tehnikama i razvoju lijekova.

Tri glavna smjera napretka

Prevencija je možda najpodcjenjeniji oblik borbe protiv raka. Primjerice, nagli pad pušenja u razvijenim zemljama vjerojatno je spriječio više od tri milijuna smrti samo u SAD-u od 1975. godine. Ipak, pušenje je i dalje uzrok jednog od pet smrtnih slučajeva od raka u svijetu, pa su kampanje u siromašnijim zemljama ključne.

Drugi smjer su cjepiva i dostupni lijekovi. Rak vrata maternice, koji je u najvećoj mjeri posljedica HPV infekcije, u Britaniji je zahvaljujući cijepljenju gotovo nestao kod mlađih generacija – zabilježen je pad od 90 posto među ženama u dvadesetima.

Treći smjer čine nova znanstvena otkrića: genetska istraživanja, biobanke i napredni biomarkeri. Oni liječnicima omogućuju identifikaciju pacijenata u najranijim fazama bolesti, kada je liječenje najučinkovitije. Već danas znamo da mutacije poput BRCA-1 povećavaju rizik od raka dojke i prostate, a u budućnosti će se pacijenti sve preciznije odabirati za ciljane terapije.

Novi alati: od imunoterapije do personaliziranih cjepiva

Uz klasične metode liječenja – kirurgiju, kemoterapiju i zračenje – dolaze i nova rješenja.

Preventivni lijekovi poput aspirina ili metformina pokazuju potencijal u smanjenju rizika povratka bolesti.
Imunoterapija i personalizirana cjepiva već se testiraju za rak dojke i debelog crijeva, a cilj im je potaknuti imunološki sustav da sam uništi stanice raka.

Iako su troškovi liječenja visoki, a istraživanja složena i dugotrajna, ulaganja rastu – ne samo u SAD-u, već i u Europi i Kini, koja je ove godine postala vodeća po broju studija o raku.

Razlog za optimizam

Sve to daje razloga za nadu: stopa smrtnosti od raka nastavlja padati, a uz nove metode i otkrića, budućnost borbe protiv raka nikada nije izgledala obećavajuće.