Dragutin Ranogajec, predsjednik zagorske Obrtničke komore

Siva ekonomija, visoki porezi, neadekvatno financiranje, poslovni prostor i financijska nedisciplina ključni su problemi koji muče naše obrtnike, a kojih je u vrijeme velike gospodarske krize sve manje na tržištu, zaključeno je na Okruglom stolu nedavno održanom u HOK-u na kojem se raspravljalo o problemima obrtništva.

Mnogi obrti su tako svoju 'butigu' morali zatvoriti, ali su nastavili raditi na crno. U ime Odbora za gospodarstvo te Odbora za koordinaciju i stručno praćenje pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom i realizaciju Europskih projekata Hrvatske obrtničke komore govorio je i Dragutin Ranogajec, predsjednik zagorske Obrtničke komore.

Besmisleni zakoni

- Ustavni je sud donio odluku kojom odredbu Zakona o obrtu, koja govori da obrtnik odgovara za svoje poslovanje imovinom unesenom u obrt, proglašava neustavnom. Kao posljedica neusklađenih odredbi različitih zakona, a još više stavova sudske prakse, ovo je ozbiljan udarac obrtu kao obliku obavljanja gospodarske djelatnosti koji bi trebao biti ravnopravno tretiran s drugim statusnim oblicima – rekao je Ranogajec.

Dodao je i kako je nužno potrebno da HOK i resorno ministarstvo, hitno pronađu način da obrtnici doista budu izjednačeni s drugim poduzetnicima na što se Ustavni sud poziva u obrazloženju odluke, tako da obrtništvo bude dio malog gospodarstva a ne vječito zapostavljani sektor.

- Hrvatska obrtnička komora predlagala je, da se u Hrvatskoj pokuša razgraničiti privatna imovina od imovine obrta, te je kod donošenja Zakona o Osobnom identifikacijskom broju zatraženo da obrt dobije poseban broj, različit od OIB-a njegova vlasnika što bi pridonijelo lakšem praćenju kretanja imovine. U području poreza može se ukazati i na odredbu Zakona o porezu na dohodak, koja se unatoč prijedlozima i zahtjevima ne mijenja već godinama, a koja zapravo zabranjuje svim poslovnim subjektima plaćanje obrtu za njegove usluge u gotovini, čak i kad se radi o najmanjim iznosima (npr. kuna ili dvije za fotokopiranje dokumenta). Traženo je da takva odredba ostane za građane, ali da se za obrtnike kao poslovne subjekte izmijeni – izložio je na Okruglom stolu Ranogajec.

- Obrtnicima se ne priznaju ista prava kao radnicima, iako svojim osobnim radom rade u svojoj radionici jednako kao i radnik a uz to još nose i rizik poslovanja. Obrtnicima se ne priznaje pravo na radni staž s povećanim trajanjem, a u slučaju lošeg poslovanja i zatvaranja obrta, radnik će kroz određeno vrijeme imati pravo na naknadu za nezaposlene, a obrtnik neće – i to je spomenuo Ranogajec.

Posebne mjere za obrtnike

Osvrnuo se i na antirecesijske mjere Vlade za gospodarski oporavak. – Te mjere bi imale daleko bolji učinak da su uslijedile odmah nakon prijedloga na kraju 2008. godine. Dugovi su tada bili manji, a i ukupna recesija bila je u začetku – rekao je Ranogajec. Misli da će obrtnici od tih kredita imati malo direktne koristiti. Naša korist može biti samo posredna, kroz suradnju s velikim tvrtkama predvodnicama pojedinih branši – dodao je.

- Za obrtnike i mala poduzeća potrebno je osmisliti poseban kreditni program. U suradnji sa HBOR-om program mikro kreditiranja imao je razvijen odličan sustav, a kao dobar primjer mogu se navesti krediti za obrtna sredstva koje je Obrtnička štedna banka (OŠB) odobravala svojim članovima, kroz koje je omogućavala premošćivanje trenutne nelikvidnosti, a kao sredstva osiguranja prihvaćani su drugi obrtnici kao jamci – smatra Ranogajec. Sugerirao je i intenzivnije državne potpore za obrtništvo.

- Trebalo bi razmisliti zašto npr. građevinarstvo, završni radovi u građevinarstvu (soboslikari, staklari, keramičari, instalateri) te uslužne djelatnosti ne mogu zatražiti potporu iz programa poticanja konkurentnosti ili zašto to mogu samo ako su gazele pa im je (za razliku od svih ostalih) poslovanje u 2009. bilo bolje od onog iz 2007. godine - uz paradoks da se sada u krizi kao referentna godina uzima ona u kojoj se kriza najjače osjetila – rekao je Ranogejec.

Jedan od velikih problema obrtnika i malog poduzetnika je i neplaćanje u razumnim rokovima, pa stoga obrtnici već dugo vremena traže da se propišu obvezni rokovi plaćanja.

Inače, 2010. godina je godina žena u obrtništvu.

Podijeli s prijateljima