Europska središnja banka objavila je da njene ključne kamatne stope ostaju na postojećim minimalnim razinama, unatoč rekordnoj inflaciji u eurozoni.

Inflacija, koju su lani svi smatrali privremenom, očito se, međutim, “prelijeva” i u ovu godinu, te je tako u siječnju u eurozoni premašila 5 posto. No, ovakva odluka ECB-a, da se još ne kreće s bitnijim zatezanjem monetarne politike, bila je i očekivana, s obzirom da je predsjednica ECB-a Christine Lagarde već i prije naglašavala da s time ne treba žuriti, te da neće podizati ključne stope prije 2023, piše Novi list.

Ključne kamatne stope ne bi se, dakle, trebale povećavati, (sve ipak ovisi o daljnjem kretanju inflacije), no ostavljena su naravno otvorena vrata da se to počne događati u 2023. ECB međutim ostaje na putu smanjenja otkupa obveznica.

Tako se u priopćenju ECB-a navodi da će Upravno vijeće prekinuti neto kupnju imovine u okviru Programa hitne kupnje u slučaju pandemije (PEPP) krajem ožujka ove godine. Što se pak tiče programa kupnje imovine (APP), on će se postupno smanjivati, a očekuje se da će “neto kupnja završiti neposredno prije nego što počne podizati ključne kamatne stope ECB-a”. Za Hrvatsku su ove odluke ECB-a važne iz dva razloga. Prvi je da kamate još očito neće početi rasti, no to bi se moglo desiti već početkom 2023., taman kad se očekuje da uđemo u eurozonu. Drugo je tretman koji je ECB zasad zauzeo prema inflaciji. Inflatorni kriterij trenutno je naime najskliskiji teren za naš ulazak u eurozonu.

Prosječna inflacija u Hrvatskoj negdje je na prosjeku eurozone, ali je godišnja u prosincu bila čak i nešto veća (prosjek eurozone 5 posto, a kod nas 5,5 posto), što znači da kod nas raste čak i malo brže, odnosno kvari konvergenciju prema kriteriju koji kaže da kandidat za uvođenje eura ne smije imati stopu inflacije više nego 1,5 postotna boda veću od prosjeka triju država s najnižom inflacijom. Hrvatska, kada se gleda tekuće stanje, ovaj kriterij zasad formalno ne ispunjava, ali se svi nadaju da će ECB iz računanja isključiti jednu ili možda čak dvije zemlje s najnižom inflacijom (zbog atipičnog kretanja), te nam izaći ususret. Očekuje se dakle da ćemo i tu stepenicu preskočiti te u srpnju dobiti zeleno svjetlo. Najnovija odluka ECB-a ide upravo u tom pravcu: ECB zasad tolerira vlastitu inflaciju, pa će vjerojatno i našu, no mogao bi ostati gorak okus da ćemo euro uvesti u vrijeme rasta cijena, a vjerojatno i početka rasta kamatnih stopa.