Danica Hursa

U tišini, bez ijednog glasa protiv, događa se nešto što bi moglo potpuno promijeniti naše živote. Postat ćemo selo, bez ijedne važnije institucije. Po pravdu ćemo u Varaždin, a valjda i po 'zaštitu' jer u njega se seli i Policijska uprava. Kuloari kažu da će se ugasiti i Općinski sud u Zaboku, a ostati onaj u Krapini 'jer zna se gdje je središte'…

Sve se to radi po diktatu EU. No, EU ne zna za navade naših ljudi niti je to zanima, a ne zna ni da do Varaždina nemamo dobre i brze ceste, i da nije isto prevaljivati desetke ili stotine kilometara brzim europskim vlakovima, savršenim prugama te autocestama, ili isto to činiti kod nas. No, ako se već mora sve spajati, po mnogima bi logičniji izbor bio Zagreb: zbog bolje prometne povezanosti, brojnosti naših ljudi koji u njemu rade i zadovoljavanja potreba za društvenim životom, kulturom itd..

Što se to događa i zašto naši političari šute o najavljenim promjenama? Odgovor smo potražili kod naše saborske zastupnice Danice Hursa (HNS) koja je bila najaktivnija protivnica nametnute racionalizacije mreže naših općinskih sudova.

Komentar zastupnice Hursa

- Na sjednici Vlade RH od 29. srpnja radilo se na nacrtu prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova kojega je izradilo Ministarstvo pravosuđa. Ovim prijedlogom Zakona ustanovljuju se općinski, županijski, trgovački i upravni sudovi i utvrđuju njihova područja, te određuju sjedišta u kojima će djelovati. Po sada važećem zakonu iz 2008. godine u RH djeluje 67 općinskih, 21 županijski i 13 trgovačkih sudova. Podsjećam da je 2008. g. smanjen broj općinskih sudova sa 115 na 67, a 2009. g. broj prekršajnih sudova sa 106 na 63 – potvrdila je Hursa da je prijedlog već napravljen.

- U toj prvoj fazi reforme pravosuđa KZŽ je već dala svoj obol, od ukupno 6 prekršajnih i općinskih sudova ukinuta su 3, u Donjoj Stubici, Pregradi i Klanjcu te su pripojeni Zlataru, Krapini i Zaboku. Kriteriji za ukidanje ili spajanje sudova bili su po predlagatelju zakona: veličina suda, priljev predmeta za najmanje pet sudaca te udaljenost sudova koji se spajaju da bude najmanja 50 km. Spomenutim kriterijima nisu podlijegali sudovi na otocima pa su isti i izuzeti kod ukidanja. Krajnji rok za proces pripajanja i preseljenja općinskih i prekršajnih sudova je 31. prosinac 2019. godine – dodaje.

- Aktivnosti vezane uz Reformu pravosudnog sustava nastavljaju se i moraju se provesti na području županijskih i trgovačkih sudova. I ovdje predlagatelj navodi kriterije :broj predmeta, godišnji priliv predmeta, broj sudaca pa se ovim Zakonom predlaže smanjenje županijskih sudova s 21 na 15 i određuje njihovo područje i sjedište kao i područja i sjedišta općinskih sudova iz nadležnosti svakog pojedinog županijskog suda. Prema tome, 6 županijskih sudova pripaja se drugom županijskom sudu. U tih 6 (sud u Koprivnici, Virovitici, Gospiću, Požegi, Čakovcu) nalazi se na žalost i Županijski sud u Zlataru koji bi se trebao pripojiti Županijskom sudu Varaždin.

U prijedlogu istog Zakona također se utvrđuje 7 trgovačkih sudova, od ukupno sada ustanovljenih 13. Iz prijedloga zakona vidljivo je Trgovački sud u Varaždinu postaje nadležan za KZŽ. Po istom Zakonu ustanovljuju se 4 Upravna suda kao prvostupanjski sudovi (u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku) i Visoki upravni sud Republike Hrvatske kao drugostupanjski sud. Zagorci će po usluge ovog suda putovati u Zagreb – zaokružila je Hursa sliku novog ustroja.

Koliko to košta i gdje je ušteda?

- Potrebno je spomenuti da će troškovi preustroja pravosudnog sudstva biti 45.200.000,00 kn u razdoblju od 2011. do 2019. godine. Zakon će po mojoj pretpostavci u Saboru ići po hitnom postupku uz obrazloženje da je interes Hrvatske da ima efikasno i učinkovito pravosuđe koje će građanima jamčiti bolju pravnu sigurnost, to jest bolju ekonomsku, radnu i socijalnu sigurnost. To bi zaista trebao biti jedini i pravi razlog hitnom postupku. Ovaj puta važniji razlog hitnom postupku bit će daljnji tijek pregovara Hrvatske i Europske unije koji podrazumijeva zatvaranje poglavlja 23. poglavlja koje se odnosi na pravosuđe i ljudska prava i predstavlja zaista najsloženije i najosjetljivije poglavlje. EU neprestano ukazuje na neodrživo stanje u pravosuđu RH najprije po broju neriješenih predmeta i dužini trajanja istih, uz postojeći broj sudova, sudaca, sudske administracije kojega zbog neefikasnosti drže prekobrojnima. O tome je prije nekoliko dana ponovo govorila potpredsjednica Europske komisije i povjerenice za pravosuđe Viviane Reding rekavši da 'korupcija zaustavlja razvoj hrvatskog društva i gospodarstva, i to na višim i nižim razinama' ali je također upozorila i na 'prevelik broj sudskih predmeta i postupaka koji predugo traju te istaknula da se to mora smanjiti' – ističe Hursa.

- Vlada odnosno Ministarstvo po najnovijem prijedlogu Zakona o županijskim sudovima radi na „racionalnosti“ pravosuđa na način da planira utrošiti novih 45 milijuna kuna radi osiguranja potrebnih uvjeta za rad, tehničku opremljenost i osiguranje prostornih uvjeta za rad ovih sudova. Nedavno je zgrada i opremanje Županijskog suda u Zlataru (osnovan 1999.g) stajalo porezne obveznike 50 milijuna kuna, a sada slijedi selidba i pripajanje istog Varaždinu. Po istom prijedlogu Zakona ne vidi se kolike se uštede planiraju ovakvom racionalizacijom sudstva. Ako se i složimo s ministrom da je temeljni cilj racionalizacije stvoriti veće sudove, sudove unutar kojih će se suci moći specijalizirati za pojedine grane prava i u kojima će moći kvalitetnije suditi, onda nikako u prilog racionalizaciji ne ide izjava da nitko od sudaca i službenika neće dobiti otkaz, nego će uz plaću, primati i naknadu za putne troškove. Stvaraju se dakle novi troškovi na račun sviju nas – upozorava.

Zagorci u neravnopravnom položaju

Gdje se u toj cijeloj priči nalaze građani, gospodarstvenici, korisnici usluga suda i sudovanja, posebno Zagorci?.

- Građani su nezadovoljni, naročito s onih područja gdje su ukinuti postojeći sudovi jer će zbog reorganizacije morati putovati i prevaliti puno više kilometara u puno dužem vremenu s puno više potrošenog vlastitog novca. Kad je riječ o nama Zagorcima, Varaždin je nekim rubnim naseljima udaljen preko 150 km (Zagorska sela –Vž 152 km), a Zagreb je sve dalje zbog prometne zakrčenosti. Dakle po već usvojena dva zakona i prijedlogu ovog trećeg Vlada „uštedu“ prosljeđuje na račun velikog broja (preko 1 milijun) građana koji takovim načinom ulaze u neravnopravan položaj s onima kojima se sjedišta sudova nisu mijenjala.

Mi u HNS-u nismo podržali prethodna dva zakona (općinski i prekršajni sudovi), a ja neću podržati ni ovaj Prijedlog zakona o Županijskim sudovima jer držim da se reforma pravosuđa ne radi samo ukidanjem i spajanjem sudova nego prije svega mjerama kadrovske i normativne prirode koji će za posljedicu imati učinkovitije sudstvo, a to je cilj – smatra Hursa.

Što će ukidanje ili pripajanje sudova imati za posljedicu u nizu? Kako će i gdje funkcionirati gruntovnice, državno odvjetništvo, javno bilježništvo, to je tek za vidjeti, no glasine nisu dobre za Zagorce .

- Glasine da će i uprava Policije KZŽ dobiti drugu adresu mora zabrinuti sve stanovnike Krapinsko-zagorske županije. Gašenjem ili preseljenjem tako važnih spomenutih institucija svaka sredina gubi dio svoga identiteta, ali i dijela svakog drugog vida razvitka i napredovanja. Odluka što će i gdje biti Krapinsko-zagorska županija mora biti volja i odluka svih njenih žitelja, a ne pojedinaca ili grupacija ma kako se oni zvali i s kojih pozicija dolazili - zaključila je zastupnica Hursa.