Svibanj je najljepši i u zagorskim pjesmama najopjevaniji mjesec u godini. Prva pomisao vezana za peti mjesec, za vrijedne Zagorce je proljetna sadnja, odnosno sjetva.

„ Saditi grah na Furjana, dosta je zarana. Krej Furjana, nek bu i kuruza posejana. Kuruza helenska je peklenska. A saditi pokle Helene krampijier, doma bu prazni tanijier.Tuo su riječi koje je moja babica furt ponavljala, a meni su se kak male pucke vrezale vu pamčenje. Za one šteri ne znaju gda ti godi padaju, nek si zapamtiju ove : Grah je kak i kuruzu najbolše saditi ili sejati krej Furjanuvoga šteri pada 4. svibnja. Šte na Helenu (22.5.) sadi krampijier, teške da ga bu te lete jel z svoje mekote. Ista je stvar i z kuruzicu. Zate najte čakati kraj meseca svibnja za sijietvu i sadnju, nek se tuo napravite do Pankracija (12.) .“, mudrozborila je naša hraščinska baka Ivka.

Ledeni sveci, skoro da smo na njih zaboravili. Kada nam oni „stižu“?

„ Pankracij,Servacij i Bonafacij su ledeni sveci, od dvanajstoga do četrnajstoga maja, i ti u dani najopasnejši za gorice jer onda rada tuča curi. Če su ledeni sveci sunjčani, za vinogradara stižu dobri dani. Te lete bu pune vina vu pilnica, a lagvi budu puni kak kupice „, veselila bi se baka svaki put kad se spominje dobra ljetina.  Nakon „ledenih svetaca“ na redu je Sofija…

„ Veli se da Filip napija, a Sofija Popija. Zate naši stari nijiesu vuoljeli da Sofiju dešč curi, jer ga onda nebu čez cijile lete. Važni svetec vu maju je i Grgur, 25.svibnja, šteri vrganje vu zemlju meče, a Medardo (8.lipnja) ih z zemlje vleče. Same naš narod veli da vrganje treba prve posaditi lične, a onda ih tek moreš iti brat. A kak se vrganji sadiju, tuo saki bolši dečke i puca znaju : Če se dečke i puca imaju boljd rada,  vrganji im budu vekši. Ake nijiesu bŠ sigurni vu svoju ljubav, zrasla bu im same mala lesička. Če se dečke i puca zaputiju vu šumu vrganje sadit, a niti se ne tekneju, vrganjov nedu vidi  „,uvijek je za šalu bila raspoložena starica.