Iz bakine pučke bilježnice: Znanje čkomi, neznanje kriči
Če je čovek spameten i se su mu deske na bruoju vu glave, onda tuo ne daje vun na sa zvona, nek šuti pak se na samom smijieje bedakom. Zate se i veli da znanje čkomi, a neznanje kriči. Je, šte niš ne zna i šumak (šašavac, neznalica, budala) je, te bu se drl z petni žil da bi došel do onoga kaj oče, jer drugač nemre kre spmetni i školovani ljudi.
Če je čovek spameten i se su mu deske na bruoju vu glave, onda tuo ne daje vun na sa zvona, nek šuti pak se na samom smijieje bedakom. Zate se i veli da znanje čkomi, a neznanje kriči. Je, šte niš ne zna i šumak (šašavac, neznalica, budala) je, te bu se drl z petni žil da bi došel do onoga kaj oče, jer drugač nemre kre spmetni i školovani ljudi. Same je žalosne kaj ljudi takvijiem negdar poveruju pak zate kaj kričiju, nešči misli da neke znaju i da su oni pozvani deliti savete. Ali tuo nije tak, tuo su siromačeci vu glave, govorila je naša hraščinska baka Ivka. Prolaze li bolje pametni i svejsni svega što se zbiva ili,pak, oni „drugi“?
„ Muoram ti nažalost reči da oni drugi, oni šteri nijiesu ni svijiesni kak su plitki i puni su bedastuoč kak šipek koščic, imaju bolšu prođu nek ljudi na mestu. Jer oni se bolše uklopiju vu sake društve jer namataju i govoriju sekojkoj i još če imaju male smisla za šalu, moru dospeti i vu politiku (smijeh). Same je tuo, fala dragomu Bogu, kratkoga vijieka. Je, njim je i lakše živeti jer niš ne misliju i nigdar ih , valjda, ne boli ni glava (opet smijeh). Same misliju kaj budu pojeli, popili i gde se budu zdurili „, bila je oštra starica inače podosta alergična na ljude o kojima priča.
Kako onda živjeti s onima koji su napasni, a šupljoglavi; da ih iselimo s našeg pleneta i pošaljemo u svemir, zadirkivali bi staricu.
„ Same me ti zafrkavaj... Znaš da tuo nije moči, nek da se treba navčiti živeti z takvemi i znati ih posložiti kam im je meste. Kak ? Dati im posel da dijielaju po svuoje volje, ali on de nemru delati šteti, recimo kak je kopati gorice, štucati, rezati sadje, kositi travu, pobirati smetje, zubljati listje... I furt im govoriti kak tuo dobre dijielaju i da nišči na svijietu nije dober vu tom poslu kak oni. Onda se budu trudili i mislili da im nišči nije raven. Mrti se takvi ljudi i premeniju, jer se nigdar ne zna kaj im more duojti vu glavu. Sreča njihva če opanu z ruške na glavu ili ih strijiela male pukne, pak im zmeni pamet. Muoram se šaliti, dragi Buog mi naj opresti če je grijieh, ali On gore je za se na ovomu svijietu našel mesta i oni muoraju živeti. Se je još dobre če takvi nijeisu zločesti i osvetoljubivi. E, onda jaosiga onomu šte z njimi ima psola. Bolje mu je da se takvijieh vugiba“, savjetovala je baka.
Prethodna kolumna
Bliži se ''Dan mladosti'' u Kumrovcu: Nastupa i poznati glazbenik
Više od 400 gostiju stiže u Zagorje: Sprema se vinska i gastro fešta među kletima, ulaznice su u prodaji!
Velika promjena u novom školskom kalendaru! Vraćaju se zimski praznici u dva dijela
Kazneno prijavljena: Djevojka koja je pretukla Filipinca ide u pritvor
Teška prometna nesreća: Jedna osoba ozlijeđena, očevid u tijeku
Kreću radovi na uređenju dječjeg igrališta kod Dječjeg vrtića Bedekovčina
Ovaj pas zadnji spašen iz horora na Učki, uhićena partnerica poginulog muškarca
Dođite na Dan otvorenih vrata Zlatarske tržnice i upoznajte se s ključnim projektima Grada
Obavijest Agencije: Još samo dva dana za prijavu za priuštivi najam u Zagorju
Odgađa se 17. Sajam pri Starom gradu u Konjščini
Dan orhideja 2026.
Dođite na Dane orhideja i sretnite tajanstvene stanovnike Strahinjčice
Zašto se plijesan stalno vraća – iako je redovito čistite?
80 godina Ivančice d.d.: Od male ivanečke zadruge do vodećeg proizvođača dječje obuće u Hrvatskoj
City Nature Challenge 2026 – pridruži se i otkrij prirodu oko sebe
