Iz bakine pučke bilježnice: Komu pucu da pisanicu, te bu ju peljal vu kapijielicu
Na pisanice za dečka puce bi znale naslikati dva goluba kak se kušuju, govorila je naša hraščinska baka Ivka uoči Uskrsa. No, djevojke su posebno bile uzbuđene na uskrsno jutro.
Gda dečke na Vuzem dobi pisanicu od puce štere se dopada, tuo je veliki znak. Jer komu puce da pisanicu, te bu ju peljal vu kapijielicu, govorila je moja babica. Zate bi se puce štimale šteremu su dečku dale pisanicu jer prema tomu imaju sigurnu i ozbiljnu nameru i očeju da bu ju te peljal pred jentar.
Na pisanice za dečka puce bi znale naslikati dva goluba kak se kušuju, govorila je naša hraščinska baka Ivka uoči Uskrsa. No, djevojke su posebno bile uzbuđene na uskrsno jutro.
„ Gda se na Vuzem v jutre zilazile vun z ciekve, jer se rana : šujnka, ren, jajca i orehnjača nesila na blagoslov, puce bi se žurile da bi čim predi zišle z cierkve. Veruvale se da ona štera bu prva vune, ta se bu i prva ženila. Negdar, ali ja več tuo slabe pamtim jer je bile prije stuo lijiet (smijeh) dečki bi imeli velku granu vu ruka i pucu, štera mu se dopada, male bi vudrili po noga. Ne jake. Tuo nije same znak da mu se dopada nek i sugurnost da bu takva puca, štera je dobila po noga, zdrava i plodna, i da bu mu mam prve lete kak ju zeme zanesila. Tuo se pokle dokinule, ali su naši stari tuo punavljali„ kazivala je baka.
Djevojke bi nakon blagoslova jela sa punim košarama pohitale domovima jer se jedva čekao prvi obrok na Uskrs. Naime, od Velikog četvrtka do Uskrsa gotovo da se i nije pošteno jelo pa su ukućani bili pošteno izgladnjeli.
„Prve je mati provijierila da su si za stolom,da su si vu bijeli rubača i friške oprani. Onda bi tatek rekel molitvu i krenuli bi z jelom. Gostili bi se po vuru, vuru i puol. Po obijiedu droptinje se nije metala vu napoj ili hitale kokošam na dvorišče, nek se je droptinje hitile vu peč da zgori. Je, ne bi bile sreče te lete pri hiži da se tak nije postupile. Nešteri, da bi imeli plodne mekote, droptinje bi zavezali vu svilni rupčec i onda bi vu prvu brazdu na oranju sipali te droptinje da se bi se bolje prijele na mekote i da te lete nej z ničim oskudijievali. Vuzem se ne hodi čestitat, same velike rodbine. Družina je doma i popijiva crkvene pesme. Na Vuzmeni pandijielek se više hodi po vuni, ali niš ne dijiela na polju. Tuo treba stroge paziti jer je velika grehota „, upozorava je starica.
Prethodna kolumna
Opljačkan poznati trgovački centar u Zagorju
Liječnici upozoravaju: Ovako kavu pretvarate u otrov i razarate si jetru
Brutalno nasamarili direktora poznate zagorske tvrtke
Kaos na parkingu Konzuma, reagirala i policija: 'Masirao sam prepone...'
Nakon sukoba u zabočkom kafiću sud presudio da diranje žene po stražnjici nije prekršaj
Malo mjesto u Zagorju ima program o kojem svi pričaju: Šumske kupke stižu kao novi hit zdravstvenog turizma
Izborna skupština ŠRK Štuka Konjščina: Stabilno vodstvo i jasni planovi za budućnost
[FOTO] Bračni parovi proslavili svoje zlatne i dijamantne pirove u Konjščini
Prijetnja na pragu: Potvrđen novi slučaj ptičje gripe
Počinje konstruktivna obnova župne crkve Svete Katarine u Zagorskim Selima – vrijedna dva milijuna eura
Kraj starim metodama prozračivanja: 2026. donosi toplu i učinkovitu zaštitu od vlage i plijesni
Kako stoje naše rijetke vrste? Predstavljeni rezultati monitoringa za 2025. godinu
VODIČ KROZ VALENTINOVO: Ljubav se slavi u Zagorju – uz vrhunsku gastronomiju
Zimi vam se magle prozori, a ljeti zrak stoji? I-Vent ventilacija s rekuperacijom to rješava efikasno – uz 7 godina garancije i čak 40% popusta
Dođite u Krapinu na predstavljanje rezultata velikog istraživanja
