Dnevnik tate Bena: Proljeće
Piše: Tomislav Benčić
Nakon kaj je kalendarski došlo proljeće, došlo je i ovak. Male curi, male sunce svjetli. Ali nije
Nakon kaj je kalendarski došlo proljeće, došlo je i ovak. Male curi, male sunce svjetli. Ali nije več tak zima. I ne treba fest kuriti doma. Pa bu i račun za plin menjši. Onda mi morti i ostane nekaj penez od plače.
Ljudi su veseli prolječu. Veliju da se h prolječe se zbudi. Se počne cvesti, listje se vrne na drijevlje, trava počne rasti, i se te biljke počneju tirati i rasti. Kad počne tirati šalata, zelje, luk, paprika, paradajz, krumpir, cikla, bažulj, mahune, krastavci, mrkva… to je dobro. A da bi to stiralo moraš se malo i namučiti. Prvo treba zaštihati vrt. To je jedna fest jednostavna aktivnost. Zemeš lopatu, ali ne bilo kakvu, nego posebnu lopatu tera se zove štihača. Kak se bi drukčije zvala če se ž nju štiha?
Zapičiš lopatu h zemlju, zvadiš male zemlje i dohitiš malo više neg kaj si skopal. I tak neprestano ponavljaš tu istu operaciju. Problemi se ponekad znaju pojaviti dok se to dela. Če je zemlja preveč suha i trda onda je lopatu teško zapičiti. Če je fest mokra i mecasta onda se obično zaljepi za lopatu. I nigdar mi nije bilo jasno zakaj štihače imaju kratki štilj. Sve do jedne štihače teru sam imel h rukama su imele kratki štilj. Pa se još moraš i prigibati dok štihaš. Kad zgotovite štihanje treba prejti na sljedeči korak. Tu zemlju kaj ste zaštihali treba usitniti. Postoji nekoliko načina. Starija varijanta je da se to napravi z motiku. Motika je jedna poluautomatska alatka za kopanje. Treba ju samo zdiči h brijeg, a hnadol ide sama. Oni malo moderneši za to koristiju frezu. Ili po književni motokultivator. Za manje površine kak je vrt preporuča se mala samohodna freza.
Kad se to se napravi onda taj komad zemlje gde bu vrt treba malo poravnati i napraviti gredice. Za poravnati tu usitnjenu zemlju najbolje su grablje. Samo pazite gde ih ostavljate da ne nagazite na njih i da vas ko h crtiču ne bubneju po glavi. Ima i nas teri smo zaštičeni od takvih nezgoda. Sad si mislite kak sme to mi pojedini zaštičeni od toga? Jednostavno. Če bi ja ili nešči tak skladno građen ko ja stal na grablje štilj bi me bubnul po trbuhu i nebi mogel dojti do glave.
H tak pripremljenu zemlju morete posaditi se ono kaj sam na početku nabrojal, a i puno več toga, jer nisam ja baš se nabrojal. Nabrojal sam ono čega sam se zmislil. A zmislil sam se onoga kaj jedem. Ali nemre se sejati kak kome paše. Postoje točno određena pravila kak kraj čega ide i kaj kraj čega nije dobro da bude. Ja o tome ne znam nič. Zato zna moja žena. Pa bum ja večinu tih poslova njoj prepustil.
Prethodna kolumna
Bliži se ''Dan mladosti'' u Kumrovcu: Nastupa i poznati glazbenik
Više od 400 gostiju stiže u Zagorje: Sprema se vinska i gastro fešta među kletima, ulaznice su u prodaji!
Velika promjena u novom školskom kalendaru! Vraćaju se zimski praznici u dva dijela
Kazneno prijavljena: Djevojka koja je pretukla Filipinca ide u pritvor
Teška prometna nesreća: Jedna osoba ozlijeđena, očevid u tijeku
Plenković: 'Potpisujemo zajam od milijardu i 700 milijuna eura za obranu'
Zagorje: Sudarili se kamion i auto, dvoje ljudi prevezeno u bolnicu
Kreću radovi na uređenju dječjeg igrališta kod Dječjeg vrtića Bedekovčina
Ovaj pas zadnji spašen iz horora na Učki, uhićena partnerica poginulog muškarca
Dan orhideja 2026.
Dođite na Dane orhideja i sretnite tajanstvene stanovnike Strahinjčice
Zašto se plijesan stalno vraća – iako je redovito čistite?
80 godina Ivančice d.d.: Od male ivanečke zadruge do vodećeg proizvođača dječje obuće u Hrvatskoj
City Nature Challenge 2026 – pridruži se i otkrij prirodu oko sebe
