Dnevnik tate Bena: Povlašteni i potlačeni
Dok sam išel h školu sam vučil o povlaštenima i potlačenima. Pa sam tak nafčil da su nekad davno feudalci bili povlašteni, jer su imeli sve i mogli su delati kaj hočeju. Obični kmetovi su bili potlačeni jer nisu nič imeli i morali su delati ono kaj su im oni povlašteni rekli. Da sve bude regularno i po zakonu ti povlašteni su donesli takve zakone koji su njima pasali. Zakaj? Zato jer su to mogli. I takvo je stanje bilo sve do pojave revolucija. Koje su to nasilno prekinule.
Dok sam išel h školu sam vučil o povlaštenima i potlačenima. Pa sam tak nafčil da su nekad davno feudalci bili povlašteni, jer su imeli sve i mogli su delati kaj hočeju. Obični kmetovi su bili potlačeni jer nisu nič imeli i morali su delati ono kaj su im oni povlašteni rekli. Da sve bude regularno i po zakonu ti povlašteni su donesli takve zakone koji su njima pasali. Zakaj? Zato jer su to mogli. I takvo je stanje bilo sve do pojave revolucija. Koje su to nasilno prekinule.Završen sat povijesti.
E vas ovo kaj sam gore napisal na nekaj podsječa? Ne na nekaj davno, nego na nekaj kaj se danas događa. Za one koje to na nič ne podsječa bum probal to malo pojasniti. Onak karikirano. Denes več nema feudalaca. Barem ih formalno nema.
Ali ak malo porazmislite bute skužili da i denes ima onih teri moreju delati kaj hočeju. I ne samo da moreju to delati nego su donesli zakone po kojima je sve to legalno. Zemite si samo za primjer, h zadnje vrijeme puno spominjane povlaštene zastupničke penzije.
Gde još na svijetu ima da moreš prejti na jedan dan h penziju i onda drugi dan se vrnuti delati. Valjda samo pri nama. Ali da se razlikuju feudalci od kmetova (da ne velim robovlasnici od robova) to je moguće samo jednoj skupini ljudi. Onima povlaštenima. Mi obični ljudi to nemremo. Običan kmet si to nemre priuštiti. Nemre si priuštiti ni običnu penziju od koje bi mogel živeti, a kamoli povlaštenu.
Da se još malo vrnem h školu. Nas su vučili da se h ravničarskim krajevima (Slavonija, Baranja, Srijem, Vojvodina) more proizvesti dosta pšenice, kuruze, i drugih stvari za cijelu bivšu jugu i još je i za izvoz ostalo. Denes se h našim ravnicama nemre niti za nas dosta proizvesti, pa moramo sve to uvoziti.
Nakon dugog razmišljanja sam skužil zakaj to je tak. Mi ne znamo gospodariti sa svojim. Kad nas se tera dobro delamo, ali gospodarenje nam baš i nejde. I koji je zaključak? Kmetovi smo bili, kmetovi bumo i ostali.
Prethodna kolumna
Kupnja mobitela i televizora više neće biti ista: Trgovci će uskoro morati provjeriti svakog građanina
Matija iz Krapine nakon požara kod Omiša nudi svoja vozila i vozače bez naknade: 'Moja gesta je ništa za ono što se događa ondje'
Vatrena buktinja u našem kraju: Gori skladište poznate tvrtke - 'Čuju se detonacije'
U Zagorju rođeno 26 beba, među njima i blizanci - donosimo popis rodilja
Prezle su prošlost: Vrhunski kuhari za pohanje koriste 1 sastojak za još hrskaviju koricu
Dvorac Oršić kakav još niste vidjeli! Nakon gotovo 15 milijuna eura ulaganja dobiva potpuno novi izgled
Šimunić: 'Pokušavamo Grad voditi kao malu firmu – promišljeno i odgovorno'
DAJTE SVOJ GLAS: Odaberite projekte za mlade koji će dobiti županijsku potporu
U Zagorju ove godine već pet poginulih u prometu, policija evidentirala gotovo 15 tisuća prekršaja
Sreća nakon velike potrage: Nestali muškarac pronađen živ u Bedekovčini, prebačen Hitnoj pomoći
Zaboravite na tipske stanove: Arhitekt Saša Vlajo otkrio nam je kako izgleda dom u kojem je svaki kvadrat krojen po mjeri stvarnog života
Svjetski dan rendžera – 31. srpnja
Imate modernu kuću, savršenu izolaciju i snažnu klimu, ali pojavljuju se vlaga i plijesan, a vi se osjećate umorno?
Valoviti papir Dunapack zapošljava: Postanite dio uspješnog tima jednog od najvećih proizvođača papirne ambalaže u Europi
Što učiniti ako pronađete ptića?
