Dnevnik tate Bena: Povlašteni i potlačeni
Dok sam išel h školu sam vučil o povlaštenima i potlačenima. Pa sam tak nafčil da su nekad davno feudalci bili povlašteni, jer su imeli sve i mogli su delati kaj hočeju. Obični kmetovi su bili potlačeni jer nisu nič imeli i morali su delati ono kaj su im oni povlašteni rekli. Da sve bude regularno i po zakonu ti povlašteni su donesli takve zakone koji su njima pasali. Zakaj? Zato jer su to mogli. I takvo je stanje bilo sve do pojave revolucija. Koje su to nasilno prekinule.
Dok sam išel h školu sam vučil o povlaštenima i potlačenima. Pa sam tak nafčil da su nekad davno feudalci bili povlašteni, jer su imeli sve i mogli su delati kaj hočeju. Obični kmetovi su bili potlačeni jer nisu nič imeli i morali su delati ono kaj su im oni povlašteni rekli. Da sve bude regularno i po zakonu ti povlašteni su donesli takve zakone koji su njima pasali. Zakaj? Zato jer su to mogli. I takvo je stanje bilo sve do pojave revolucija. Koje su to nasilno prekinule.Završen sat povijesti.
E vas ovo kaj sam gore napisal na nekaj podsječa? Ne na nekaj davno, nego na nekaj kaj se danas događa. Za one koje to na nič ne podsječa bum probal to malo pojasniti. Onak karikirano. Denes več nema feudalaca. Barem ih formalno nema.
Ali ak malo porazmislite bute skužili da i denes ima onih teri moreju delati kaj hočeju. I ne samo da moreju to delati nego su donesli zakone po kojima je sve to legalno. Zemite si samo za primjer, h zadnje vrijeme puno spominjane povlaštene zastupničke penzije.
Gde još na svijetu ima da moreš prejti na jedan dan h penziju i onda drugi dan se vrnuti delati. Valjda samo pri nama. Ali da se razlikuju feudalci od kmetova (da ne velim robovlasnici od robova) to je moguće samo jednoj skupini ljudi. Onima povlaštenima. Mi obični ljudi to nemremo. Običan kmet si to nemre priuštiti. Nemre si priuštiti ni običnu penziju od koje bi mogel živeti, a kamoli povlaštenu.
Da se još malo vrnem h školu. Nas su vučili da se h ravničarskim krajevima (Slavonija, Baranja, Srijem, Vojvodina) more proizvesti dosta pšenice, kuruze, i drugih stvari za cijelu bivšu jugu i još je i za izvoz ostalo. Denes se h našim ravnicama nemre niti za nas dosta proizvesti, pa moramo sve to uvoziti.
Nakon dugog razmišljanja sam skužil zakaj to je tak. Mi ne znamo gospodariti sa svojim. Kad nas se tera dobro delamo, ali gospodarenje nam baš i nejde. I koji je zaključak? Kmetovi smo bili, kmetovi bumo i ostali.
Prethodna kolumna
Lijepa vijest: Akciji darivanja krvi za žene pristupilo njih 43
TUŽNA VIJEST: Umro je legendarni dr. Marcel Majsec
Kaos na autocesti od Zaboka prema Zagrebu: Više vozila sletjelo s ceste
OB Zabok objavila važnu obavijest za pacijente - stupa na snagu odmah
[FOTO i VIDEO] Nevrijeme se širi Zagorjem: Tuča pogodila više mjesta
Mala sredina velikih ljudi: Održana prva od četiri volonterske akcije – u centru mjesta posađeno cvijeće
Kazneno prijavljena: Djevojka koja je pretukla Filipinca ide u pritvor
Dan općine Mače: ‘Imamo nešto što se ne može kupiti novcem - zajedništvo, bogat društveni i kulturni život’
Gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek održala prijem za ekipu SD Tekstilca
''Oporuka'' Đurđice Seleš stiže u Mariju Bistricu, rezervirajte kartu
Dan orhideja 2026.
Dođite na Dane orhideja i sretnite tajanstvene stanovnike Strahinjčice
Zašto se plijesan stalno vraća – iako je redovito čistite?
80 godina Ivančice d.d.: Od male ivanečke zadruge do vodećeg proizvođača dječje obuće u Hrvatskoj
City Nature Challenge 2026 – pridruži se i otkrij prirodu oko sebe
