Prethodni članak
Sljedeći članak

Vodstvo županije i zdravstvenih ustanova žestoko protiv Beroševog prijedloga izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Pozivam predsjednika Vlade, gospodina Andreja Plenkovića i Vladu i ministra da povuku ovu priču - rekao je župan Kolar


Kod OB Zabok danas je održana konferencija za medije na temu predložene izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, na kojoj su čelnici Krapinsko - zagorske županije, kao i ravnateljice i ravnatelji svih županijskih zdravstvenih ustanova iskazali svoje nezadovoljstvo te iznijeli niz argumenata zbog kojih traže od ministra da povuče svoj prijedlog izmjena Zakona.

Zamjenica župana Jasna Petek istaknula je da joj je nacrt prijedloga, kojem je jedini cilj promjena osnivačkih prava nad bolnicama, Zavodom za javno zdravstvo i Zavodom za hitnu medicinu, bio vrlo neugodno iznenađenje. -Krapinsko – zagorska županija kao osnivač svojih zdravstvenih ustanova svih ovih godina i desetljeća  vodila se manirom dobrog gospodara i  prije svega brinula o kvaliteti zdravstvenih usluga u našim zdravstvenim ustanovama, s jednim i osnovnim ciljem, a to je pacijent koji nam je uvijek bio na prvom mjestu. Upravo s tim ciljem KZŽ je svih ovih godina, ne očekujući pomoć od Ministarstva, promptno reagirala na potrebe i ulagala vlastita svoja sredstva da ta zdravstvena zaštita bude što dostupnija, kvalitetnija i pristupačnija našim ljudima. U ovo vrijeme pandemije je zaista tajming vrlo nejasan, kada su sve snage u našim zdravstvenim ustanovama usmjerene u borbu protiv pandemije i svi smo, prije svega osnivači, angažirani s ciljem da ublažimo posljedice pandemije, pri tome ne zanemarujući ni jednog trenutka osnovne bolesti i poteškoće s kojima se bore ljudi naše županije – rekla je Petek.

Dodala je da treba istaknuti još jednu bitnu stvar, koja nije toliko vidljiva, a to je da se na lokalnoj i regionalnoj razini sigurno jako dobro zna koje su potrebe ljudi koji su zbrinuti u području socijalne skrbi. - Na taj način u koordinaciji s našim zdravstvenim ustanovama pružamo adekvatnu zdravstvenu skrb i za te ljude koji su vrlo često na marginama društva i često nisu oni koji su prvi da se njihove potrebe zapravo ostvaruju i realiziraju. Slijedom svega ovoga, ovaj nacrt prijedloga izmjena Zakona nam je neprihvatljiv  - zaključila je zamjenica župana.

Ravnatelj OB Zabok Tihomir Vančina na situaciju se osvrnuo s ekonomske strane i naglasio da se problem u zdravstvenom sustavu već dvadesetak godina svodi na financije, dugove i razliku prihoda i rashoda. - Kada analiziramo poslovanje naše bolnice od 2011. do 2020. godine i početka pandemije, vidim par stvari koje govore da sustavno treba mijenjati stvari. Počinjemo od broja zapsolenih 2011. godine, 656 zaposlenih, a 31.12. 2020. godine 696 zaposlenih. Sada ih imamo 6,7 više. U 9 godina, plaća je narasla 2 milijuna kuna mjesečno. Limit je bio u 2011. godini 8 milijuna kuna, a 2020. 8,4 milijuna kuna. To glavni razlog ovih dugovanja, koja nisu bila ništa različita ni za vrijeme sanacije. Mi smo prošli sanaciju i ona nije donijela ništa dobroga. U sanaciji 2013. do 2016. imali smo dugove čak i veće nego danas – napomenuo je Vančina, dodajući da je u ovom trenutku sustav stabiliziran.

Sanacije su najgori oblik saniranja zdravstva, smatra ravnatelj i dodaje da treba omogućiti svim zdravstvenim ustanovama da posluju temeljem ekonomskih postulata. - Mi kao bolnice i svi ostali uvijek trebamo biti bolji i možemo biti bolji, ali postoji greška u sustavu i taj sustav treba mijenjati – rekao je Vančina.

Ravnateljica Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice Željka Žnidarić rekla je da je osnovni problem funkcioniranja i financijskih gubitaka činjenica da su cijene koje HZZO plaća bolnicama za pružanje zdravstvene zaštite nerealno niske, posebno u sgementu medicinske rehabilitacije. -Naš limit 2021. godine u odnosu na npr. 2008., čak je za 2,5 posto manji, a istovremeno, prosječna bruto plaća po zaposlenom je u posljednjih 5 godina narasla za 30 posto. Uz sve te probleme Krapinsko – zagorska županija kao osnivač nas je cijelo vrijeme pratila i podržavala u nabavi opreme, popravcima i investicijskom održavanju u posljednjih 8 godina u ukupnom iznosu od gotovo 25 milijuna kuna. Isto tako, bolnica je iz svojih vlastitih prihoda sudjelovala u opremanju bolnice. S osnivačem imamo dobru suradnju i komunikaciju na gotovo svakodnevnoj razini i kada se dogodi problem ili potreba za pružanjem nekih novih usluga za naše stanovnike, Županija je uvijek bila tu. Mislim da se to najbolje vidjelo u situaciji epidemije gdje smo svi dali maksimum i Županija je financijski uskočila u organizaciju zbrinjavanja COVID pacijenata u jednoj rehabilitacijskoj bolnici. Prepoznata je i potreba za uvođenjem ambulante postocovid rehabilitacije kojom se počinjenmo baviti gdje nas je Županija također popratila – nabrojila je Žnidarić.

Dodala je da je nejasno, s obzirom da uz prijedlog izmjene Zakona nije dobiveno nikakvo obrazloženje, gdje je u cijeloj priči dobrobit pacijenata i kako će zapravo sama promjena osnivača donijeti promjene na bolje u sustavu.

Vršiteljica dunosti ravnateljice Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice Zorica Capar smatra da novi Zakon može zdravstveni sustav učiniti još neučinkovitijim. -  Nije vidljivo kako se misli spasiti zadravstveni sustav, a u kojem se pacijenti i zdravstvene potrebe pacijenata uopće ne spominju. Moram napomenuti da je Županija kao osnivač bolnice bila ta koja nas je pratila u svim našim razvojnim aktivnostima, od nabave opreme, ulaganja u proširenje smještajnih kapaciteta, poboljšanja kvalitete usluge za naše lokalno stanovništvo, a isto tako usluge pacijenata iz cijele Hrvatske. Naša županija je specifična upravo po geotermalnim izvorima, na kojima gradimo naše temelje i bez potpore Županije koja je sustavno ulagala zadnjih nekoliko godina u poboljšanje usluga, ne bismo se mogli profilirati kao destinacija zdravstvenog turizma u RH, a i šire, obzirom da smo od 2018. postali nositelji certifikata za izvrsnost u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji koja nas pozicionira na kartu europskog turizma – rekla je Zorica Capar.

Za razliku od bolničkog sustava, gdje se predloženim Zakonom mijenja titular odnosno vlasnik, Zakon za Zavod za hitnu medicinu KZŽ donosi to da bi Zavod kao ustanova prestao postojati. – Kao razlozi, navode se objedinjena nabava i rješavanje problema granica među županijama. Što se tiče objedinjene nabave, moram reći da i sada Zakon o javnoj nabavi omogućuje mogućnost zajedničke nabave i nema zapreke az to, a što se tiče granica među županijama, to ni do sada nije bio problem. Sam Pravilnik o hitnoj medicinskoj služi govori o tome kako se rješavaju intervencije na grančnim područjima. Najbolji primjer toga je potres gdje su naši timovi s terena KZŽ odmah bili upućeni na područje Sisačko – moslavačke županije. Sadašnja reorganizacija Hitne je dobro ustojena, po mjeri ljudi koji žive na ovom području, u suradnji sa Županijom koordiniramo, djelujemo i rješavamo sve situacije. Hitna medicinska služba je služba koja pruža stanovnicima naše županije hitnu medicinsku pomoć 365 dana u godini kroz 24 sata i kao takva zaslužuje brzu, adekvatnu reakciju koja ne može čekati neko odobravanje nekog trećeg – komentirao je ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu KZŽ Krešimir Božić.

Stav struke u Zavodu je da bi centralizacijom dobili sustav koji je trom i vjerojatno nije sposoban odgovoriti zahtjevima hitne medicinske službe. - Pokazali smo da znamo reagirati u kriznim situacijama, bilo kod COVID – a, potresa, poplava u Slavnoji. Zavod ustrojen na sadašnji način definitivno je pokazao da ima opravdanje za postojanje. Smatarmo da takvo ukidanje pravne osobnosti i centralitacija nije na tragu poboljšanja kvalitete u korist pacijenta. Ne vidimo nikakvu prednost takvog zakonskog prijedloga – zaključio je Božić.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko – zagorske županije, Tomislav Jadan nadovezao se na svog kolegu Božića, te napomenuo kako je u prijedlogu novih izmjena zakona sudbina njihovih zavoda ista, odnosno, gora nego sudbina bolnica, jer osim što se mijenja osnivač, ugasit će se i kao pravni subjekt, odnosno, kako je istaknuo Jadan, nakon 25 godina rada županijski Zavod će jednostavno prestati postojati jednim potpisom pera i biti pripojen Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. – To nam je prezentirano bez ikakvih analiza, bez ikakvih obrazloženja. Mi smo kao Zavod za javno zdravstvo dio primarne zdravstvene zaštite, poslujemo po principu kao i Dom zdravlja, koji ovim prijedlogom nije obuhvaćen nikakvim izmjenama pa stog mislim da ni nas ne bi trebalo mijenjati. Isto tako, funkcioniramo već 25 godina i bili smo jedan od najboljih i najorganiziranijih sustava unutar ovog zdravstvenog sustava. Nismo bili neki veliki gubitaši, većina Zavoda nije ni bila u gubicima, dakle, poslovali smo kvalitetno i dobro. Organizirani smo na nekom lokalnom principu, gdje smo mi zaista primarna zdravstvena zaštita, provodimo tu populacijsku politiku kojoj i je smisao i namjena da bude lokalna, da bude organizirana na lokalan način da prati sve specifičnosti stanovništva kojem je na usluzi i da može brzo reagirati na nekakve potrebe koje se dogašaju na terenu – rekao je Jadan te naglasio kako bi prema novom prijedlogu izmjena zakona oni sada postali dio jednog velikog sustava, s preko tri i pol tisuće zaposlenih, gdje bi se sve diktiralo iz jednog centra, što neće doprinjeti bržem, boljem i kvalitetnijem rješavanju potreba stanovništva, nego će to biti nekoliko koraka unatrag. – Ovim putem pozivam sve zainteresirane, posebno ministra, da povuče ovakav prijedlog jer to će donijeti samo negativne stvari u javno – zdravstveni sustav, a nikako ne nešto pozitivno – rekao je Jadan.

Ravnateljica Doma zdravlja Krapinsko – zagorske županije, Nada Dogan, istaknula je da o novom prijedlogu zakona dijeli isto mišljenje s ostalim kolegicama i kolegama koji su na čelu drugih zagorskih zdravstvenih ustanova. – Što se tiče Doma zdravlja, u ovom prijedlogu izmjene zakona nije predviđena veća reorganizacija domova zdravlja već se govori o jačanju domova zdravlja, što mogu pozdraviti, mada ne znam što to točno znači. Ono što je nas u Domu zdravlja jako razveselilo je što je iz ovog prijedloga zakona maknuta ona klauzula da u domovima zdravlja treba biti 25% svih ukupnih djelatnosti iz primarne zdravstvene zaštite. To pozdravljam, jer sm imali problem da su u Domu zdravlja ostajali mali timovi u našim gradovima i selima, koji financijski ne mogu ovim načinom financiranja opstojati, a jedino ako nas je puno, mogli smo solidarno organizirati zdravstvenu zaštitu. Velim, to je onaj dio koji pozdravljam. Nisam protiv privatizacije, ali ona je donijela to da je poljuljana stabilnost domova zdravlja. Moram napomenuti da Dom zdravlja Krapinsko – zagorske županije pozitivno posluje, ali i mi se susrećemo s financijskim poteškoćama jer sve ono što je nosilo svojevrsnu financijsku dobit je otišlo u privatizaciju. Ostale su male ambulante koje smo mi dužni držati kako bismo pružili zdravstvenu zaštitu našim ljudima, našim osiguranicima, a u ovo doba kada nedostaje liječnika, stvarno je to bio veliki problem. Naši privatni liječnici su nam u toj cijeloj priči pomogli, što u nekim drugim sredinama baš i nije slučaj – pojasnila je Dogan.

Ravnateljica Ljekarni Krapinsko-zagorske županije, Dubravka Frinčić, također je istaknula kako je iznenađena ovim prijedlogom zakona jer je očekivala od Ministarstva zdravstva puno ozbiljniji prijedlog, odnosno, donošenje ozbiljnijeg zakona, koji bi prije svega sanirao ogromne gubitke u zdravstvu, a kasnije i normalizirao stanje zdravstvenih ustanova. – Mogu reći samo da je Ljekarnama Krapinsko – zagorske županije dug HZZO-a 10 milijuna i 600 tisuća kuna, odnosno, taj dug sada iznosi 150 dana. Isto tako, mislim da nije u redu ova centralizacija određenih segmenata zdravstvenih ustanova jer bi se time izgubile one regionalne potrebe zdravstva i regionalne potrebe pacijenata. Mislim da bi to bilo na uštrb pacijenata, a ne za njihovu dobrobit. Razočarani smo ovim prijedlogom i nadalai smo se da će prijedlog biti puno ozbiljniji – istaknula je Frinčić.

 Okupljenim novinarima na kraju se obratio i župan Željko Kolar, koji je istaknuo kako ovdje nije riječ o protestu, već pozivu na zdrav razum. – Neću danas ovdje govoriti o Ustavu Republike Hrvatske, koji u članku 135. poziva da su županije zadužene za organizaciju zdravstvenog sustava na svojem području, niti na Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi koji isto to definira, te govori da županije samostalno odlučuju o tome. Ja ću se ovdje osvrnuti na sustav koji treba mijenjati, a ovaj prijdelog izmjene zakona je pokušaj da se on mijenja na najgori mogući način, a to je centralizacijom. Iz naše bliže prošlosti smo se naučili da je država loš gospodar i to, nažalost, doživljavamo svaki dan. I kad god pojedine ovlasti država prepusti lokalnoj i regionalnoj samoupravi, mi smo brži, bolji, učinkovitiji i transparentniji. I to su činjenice – naglasio je župan Kolar.

Kako je napomenuo, zdravstveni sustav u Hrvatskoj definitivno ne funkcionira i treba ga mijenjati. – Ako me pitate je li potrebno napraviti zdravstvenu reformu, onda ja kažem 'DA'. No, treba pogledati malo dublje ispod površine i pitati koji je razlog da je zdravstvo u ovakvom financijskom kolapsu i tko je za njega odgovoran. To sigurno nisu županije, nego je to Vlada, resorno ministarstvo i HZZO. Iz obraćanja naših ravnateljica i ravnatelja, čuli ste podatke koji su zapravo nevjerojatni. I nevjerojatno je da ovaj sustav još uopće funkcionira. A funkcionira isključivo zahvaljujući njima i svim djelatnicama i djelatnicima u zdravstvenom sustavu. Dva puta povećate plaće za 6 %, a osigurate plaće samo za 4%. Radite milijun kuna mjesečno gubitka iz tog osnova, znači godišnje 12 milijuna gubitka i to sad želite prebaciti odgovornost na Županiju i na ravnatelje. Smijenit ćete ravnatelje, uzet ćete to županijama i sve će biti super. A županije nisu te koje su donijele tu odluku. Županije nisu te koje određuju visinu limita. Županije nisu te koje određuju vrijednost usluga. I tu je problem. I s ovom masom novaca koja je sada uložena u zdravstvu, osnivač svih zdravstvenih usluga može biti bilo tko na ovome svijetu, ali mi ćemo biti gubitaši. I sada imate županijske ustanove koje su sve bile pozitivne, do pandemije, osim OB Zabok. Iz znanih razloga. Bile bi i specijalne bolnice u gubitku, ali nisu, jer smo dio prihoda osigurali na tržištu, a da bi to mogli napraviti, morali smo ulagati vlastita sredstva – rekao je župan Kolar te naglasio kako županijska ulaganja, samo od 2013. godine, iznose 163 milijuna kuna bez kredita za izgradnju OB Zabok, dok se sa kreditom i decentraliziranim sredstvima taj iznos penje na velikih 450 milijuna kuna.

 -I sad mi koji dobro poslujemo, gdje smo posložili zdravstveni sustav da bude brz, efikasan i ono što je ključno, da bude blizu naših pacijenata, sad onaj koji loše gospodari s tim zdravstvenim sustavom, želi uzeti ono što je dobro. Zašto? Da uništi? I koji je krajni ciljte priče? Jel to daljnja privatizacija zdravstva? Ne znam. Ne optužujem. Samo si postavljam glasno pitanje. Je li to možda prodaja specijalnih bolnica? Ne znam. Pitam. No, bi li bilo logično da ako se resorno ministarstvo odluči da ide u takvu vrstu reforme, da je prvo razgovaralo s nama koji upravljamo? Ne bi li bilo logično da su ravnatelji ustanova bili upoznati s tim, da ih je netko traćio neku statistiku i analizu? Da znaju što ih čeka. Zar ne bi bilo logično prvo postaviti ustroj i postaviti ciljeve? Kad se sve to pripremi, onda se ide u izmjene zakona. A sad, reći ću samo jedan primjer, za Zavod za javno zdravstvo, prvo bi trebalo donijeti zakon, onda bi gospodin Capak trebao imati 60 dana da promijeni svoj Statut da bi uopće mogao prihvatit naše zavode, a nakon toga bi trebalo raditi nekakav preustroj. I dokle će to trajati i kako će to funkcionirati? A kako to funkcionira najbolje pokazuje ministar Beroš. Da je Zakon o zdravstvu donesen i stupio na snagu 1.1. 2019. godine, one je morao u roku 6 mjeseci napraviti novu mrežu hitne. Danas je 27.10.2021. i mreža hitne još nije donesena. Tako sustav funkcionira kad ide s razine ministarstva, a kod nas to nije tako – rekao je Kolar.

 -Pozivam predsjednika Vlade, gospodina Andreja Plenkovića i Vladu i ministra da povuku ovu priču. Ona nije dobra. Prije svega nije dobra zbog pacijenata. Nikada nitko ne mijenja ono što je dobro. Mijenjajte ono što je loše, a ovdje je jasno što ne štima. Zaključno, odavno je trebalo krenuti u reformu zdravstvenog sustava. Duboko sam uvjeren da centralizacija nije rješenje već će samo stvoriti još dodatne probleme. Pomno ćemo pratiti što će se događati, a danas smo reagirali samo s argumentima o tome kako služba funkcionira, što radi, koliko je brza i koliko kvalitetna. Nema ni jednog protuargumenta, čak su smiješne i uvredljive ministrove izjave da će sad hitna moći prelaziti preko granica županij - rekao je župan dodajući dasi  jedan ozbiljan ministar, ozbiljan zdravstveni djelatnik, stručnjak, što ministar jeste ne bi si smio dozvoliti takvu izjavu, a ona je vjerojatno plod toga što ne postoje argumenti pa se šalju takve priče. -Pozivam ljude Krapinsko – zagorske županije da budu mirni. Mi vodimo brigu o sustavu i dalje ćemo je voditi i ako će biti kakvog prijelaz bog razdoblja i dalje ćemo voditi brigu o sustavu - rekao je župan Kolar.

Na novinarsko pitanje koje konkretne poteze planira povući i hoće li slati kakav službeni dopis ministarsvu i Vladi, Kolar je odgovorio kako su već reagirali. -Naše zdravstvene ustanove i mi kao osnivači smo dali svoje primjedbe, ali ovdje je teško dati primjedbe jer mi smo protiv. Tu se ne radi o nijansama već o ukidanju hitne medicinsku službu u županiji, ukidate Zavod za javno zdravstvo na razini županije, uzimate upravljačka prava nad specijalnim bolnicama, to nisu nijanse koje bi se mogle popraviti - odgovorio je.  Rekao je i da je zvao novog predsjednika Zajednica županija, kolegu Marušića i tražio da sazove sjednicu na kojoj bi svi župani sjeli s ministrom prije svega kako bi objasnio od kud ova reakcija i prijedlog zakona, ideja za ovakve promjene. Pitao se i koja je to preporuka ili odluka ministra odbijena da bi rekao da nije mogao upravljati sustavom, a nema ni nikog od ravnateljica i ravnatelja koji nisu postupili po nalogu ministra. - Nečinjenje i to što se događa sada je najlakše zakamuflirati na način da sad ideš nešto mijenjati i to će biti nešto veliko, a ukidaš ono što je dobro - zaključio je župan.

Još članaka iz "Županija"

Facebook