Krapinsko - zagorska županija, Obrtnička komora KZŽ, Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Krapina, Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Krapina i srednje škole KZŽ i ove godine organiziraju prezentacije deficitarnih zanimanja i srednjoškolskih programa u svim osnovnim školama na području županije, s ciljem profesionalnog informiranja učenika 7. i 8. razreda te njihovih roditelja. Uvodno predavanje je održano danas u Osnovnoj školi Ljudevita Gaja u Krapini.

Uvodnom predavanju nazočio je župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar i njegova zamjenica Jasna Petek. - Drago mi je da danas krećemo zapravo u jedan proces obilaska svih osnovnih škola na području KZŽ, njih 32. Krećemo danas ovdje u Krapini i završavamo 2. travnja, prikazat ćemo nove filmiće koji na zanimljiv način preko društvenih mreža zapravo pozivaju mlade ljude da izaberu deficitarna zanimanja. Donio sam odluku da na odnosu na onih 10 zanimanja koja smo proglasili deficitarnim za školsku godinu 2019./2020., za školsku godinu 2020./2021. to još proširimo na 4 zanimanja. To će biti tesar, soboslikar, elektroinstalater i vozač, s time da moram reći da vozača momentalno nemamo u programima, ali je Srednja škola Konjščina to zatražila od Agencije za strukovno obrazovanje i očekujem pozitivno rješenje jer mi najbolje znamo što trebamo na području KZŽ i što je potreba za gospodarstvo. Prošle godine nakon ove naše kampanje, imali smo puno bolji upis, skoro za jednu trećinu u deficitarna zanimanja nego što je to bilo godinu prije i ja očekujem još jedan dodatan takav iskorak i u sljedećoj školskoj godini – kazao je Kolar i dodao kako je prošle godine dodijeljeno 40 stipendija po 500 kuna za deficitarna zanimanja i da kako garantiraju posao na području KZŽ i na tim osnovama ostaju i za sljedeću školsku godinu.

Predstojnik Područnog ureda Krapina Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Goran Vukmanić rekao je kako HZZ svake godine izrađuje preporuke za obrazovno-upisnu politiku i politiku stipendiranja u kojima su prikazana zanimanja koja su izuzetno tražena na tržištu. - S tim programom smo započeli još 2004. godine, u početku u suradnji sa Obrtničkom komorom KZŽ, a kasnije se nam je priključila i Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Krapina i KZŽ. Ovim prezentacijama se prije svega obraćamo djeci tj. učenicima 7. i 8. razreda koji će uskoro morati odlučiti ono što je zapravo izuzetno teška odluka, a to je koje zanimanje odabrati te kuda krenuti nakon osnovne škole. Naravno, obraćamo se i njihovim roditeljima, ali i učiteljima i stručnim službama škole. HZZ svake godine izrađuje preporuke za obrazovno upisnu politiku i politiku stipendiranja, u kojima želimo prikazati zanimanja koja su izuzetno tražena na tržištu i ako bi učenici izabrali upravo ta zanimanja, nebi pogriješili i ne bi se školovali za burzu rada već za tržište rada – istaknuo je Vukmanić te dodao kojih zanimanja je previše na Zavodu. - Definitivno to bi bila neka administrativna zanimanja, u samim preporukama koje imamo ovdje pred sobom, od četverogodišnjih srednjoškolskih programa to bi bili ekonomisti, upravni referenti, fizioterapeutski tehničari i komercijalisti, a od stručnih studija i sveučilišnih studija to bi bila poslovna ekonomija – rekao je Vukmanić.

Predsjednik Obrtničke komore KZŽ Davor Pleško istaknuo je kako na području KZŽ nedostaju sva obrtnička zanimanja. - Sva zanimanja koja se tiču obrtništva su momentalno tražena i na tržištu rada nema kvalificiranih majstora koji bi mogli odraditi obrtnička zanimanja. Teško je uopće ih nabrojati ili izvući iz tih svih obrtničkih zanimanja jedno zanimanje koje momentalno nije potrebno. Kad pogledate malo statistiku Zavoda za zapošljavanje, vidi se da u principu za sva obrtnička zanimanja postoji daleko veća potražnja nego što je ponuda. Ove prezentacije su dale i daju rezultate poglavito jer su prezentacije održane u svim školama u KZŽ. Pokušavamo na taj način približiti djeci i roditeljima obrtnička zanimanja. Zadnjih godina su porasle i plaće, u principu u obrtničkim zanimanjima imamo iznadprosječne plaće, s time i normalno automatski kad nema radne snage, traži se i veća cijena rada – kazao je Pleško.