Prethodni članak
Sljedeći članak

Kolar: 'Ja sam siguran da će tijekom 2022., 2023. i 2024. godine više ljudi doseliti u Zagorje, nego što će ih iz njega otići!'

Ususret Danu Krapinsko – zagorske županije, koji se već tradicionalno obilježava uz blagdan svetog Jurja, o protekloj godini, ali i o nadolazećem razdoblju, razgovarali smo sa županom Željkom Kolarom


ZL: Pred nama je Dan Krapinsko-zagorske županije, prvi nakon tri godine koji će biti bez epidemioloških mjera. Kako ga planirate obilježiti?

Kolar: Prije svega, veliko je zadovoljstvo što ćemo se konačno moći vidjeti sa svim prijateljima koje smo pozvali na svečanu sjednicu Županijske skupštine u Festivalsku dvoranu u Krapini u petak i naravno da nas veseli što se nećemo morati pridržavati nikakvih epidemioloških mjera i što ne moramo ograničavati broj ljudi koji će moći prisustvovati sjednici. To su sve naši prijatelji, poslovni partneri, suradnici na projektima, ljudi koji su dali doprinos provedbi projekata bitnih za Krapinsko – zagorsku županiju. Tako da se zaista veselimo tom petku i da obilježimo Dan županije kako smo to radili svih tih predpandemijskih godina.

ZL: Dan općine, grada ili županije, uvijek je prilika da se pozivom na sjednicu simbolično oda priznanje i nekim ljudima iz drugih dijelova Hrvatske, ali i predsjedniku države, premijeru, ministrima... Koga Vi obično pozivate?

Kolar: Pa zapravo mi imamo uvijek isti protokol. Pozivaju se kolege župani, predsjednici županijskih skupština, predstavnici Vlade, naši saborski zastupnici i predsjednik Republike, a ovisno od godine do godine, s obzirom na njihove druge obaveze koje imaju, oni se odazivaju na naše svečane sjednice. Ne možete očekivati da će vam se predsjednik Republike odazvati ako je na službenom putu u New Yorku ili predsjednik Vlade ako je na sastanku u Bruxellesu. Moj kabinet je u kontaktu s kabinetima ministara i kabinetom predsjednika, ali u ovom trenutku dok razgovaramo (protekli petak, op.a.), još uvijek nemamo konačne potvrde tko će nam sve doći. No, oni vrlo dobro znaju da su svi koji će doći iskreno dobrodošli. Bit će nam dragi gosti i mi ćemo ih uvijek po našoj dobroj, staroj, zagorskoj navadi dočekati s punim srcem.

ZL: Dobro, da se samo nakratko vratimo na pandemiju koju sam spomenuo na početku, a koja je obilježila i proteklih godinu dana... Svi su redovito pozivali ljude da se cijepe, da se pridržavaju mjera, ali naš je dojam da ste Vi osobno nekako posebno prednjačili u tome. Pa čak i sad nedavno kad su mjere ukinute, na posljednjoj pressici županijskog Stožera, Vi ste ponovo pozvali ljude da se cijepe i da nose maske u zatvorenim prostorima. Od kud tolika osobna motiviranost za tu vašu borbu za epidemiološke mjere i procijepljenost?

Kolar: Broj ljudi koji su umrli u Krapinsko – zagorskoj županiji, ali i u čitavoj Hrvatskoj, s koronom ili od korone, je nešto što vas ne može ostaviti ravnodušnim. Posljednje dvije godine je svaki moj dan zpočeo jutarnjom porukom koliko je ljudi hospitaliziranih u Općoj bolnici Zabok, u nekim trenucima u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, a u jednom momentu čak i u Stubičkim Toplicama. Pa kad u jednom trenutku imate preko 200 osoba hospitaliziranih i nekad na dnevnoj razini po šest ili sedam umrlih, onda je to nešto što, ako imate imalo srca, stvara u vama jedan ružan osjećaj. I razgovarajući s našim epidemiolozima, s našim pulmolozima i liječnicima koji su čitavo vrijeme govorili da cijepljenje smanjuje smrtnost i broj hospitaliziranih, moja je ljudska obaveza, ali i obaveza kao prvog čovjeka Županije, koji je zadužen za funkcioniranje zdravstva na području županije, da motiviram ljude da se cijepe. S druge strane, pritisak na zdravstveni sustav je u nekim trenucima bio neizdrživ i isključivo samo zahvaljujući našim zdravstvenim djelatnicama i djelatnicima, koji su uz svo svoje znanje i iskustvo uložili i ogroman napor, mi smo uspjeli pružati zdravstvenu skrb ljudima. Mi imamo zdravstvenih djelatnika koji dvije godine svaki dan na poslu po osam, deset ili dvanaest sati nose masku, u skafanderu su, imaju one zaštitne naočale i vizir, i tako prohodaju dvije godine svaki radni dan. Možete li zamisliti koji je to i psihološki pritisak na te ljude. Nadalje, dok imamo tako veliki broj zaraženih, mi ne operiramo, ne rade svi odjeli, ljudi nam umiru od drugih bolesti jer im ne možemo pružiti zdravstvenu skrb kakva im je potrebna. I kad sve to sagledate, nije nimalo nenormalno da se ja trudim motivirati ljude.

ZL: Ali dobro, srećom, zdravstvo je izdržalo, ali izdržali su i naši gospodrastvenici. Vi često naglašavate kako je ova pandemija pokazala da je naše zagorsko gospodarstvo dovoljno snažno da pretrpi ovakve udarce.

Kolar: Da, ja uvijek govorim da je naše zagorsko gospodarstvo žilavo i da smo mi Zagorci trdi kak breg. U pandemiji se pokazalo da naše gospodarstvo ima čvrste temelje. I 2020. godine, koja je bila izuzetno teška za gospodarstvo zbog lockdowna, zabrana prelaska preko granice, nemogućnosti isporučivanja robe i dopremanja sirovina, u tim uvjetima su naši gospodarstvenici postigli zapravo jedan fenomenalni gospodarski rezultat. Ostvarili su preko 13 milijardi ukupnog prihoda, što je iznosilo oko 96 posto rekordne 2019. godine. Rezultate za 2021. godinu ćemo imati tek za nekih mjesec i pol dana i ona će vjerojatno biti bolja od 2020. godine. I sad kad smo se poveselili da ćemo konačno 2022. proraditi bez ikakvih ograničenja, punim plućima, onda se dogodio rat u Ukrajini i opet imate desetak velikih firmi u Zagorju koje su radile s Rusijom i Ukrajinom i oni ponovno trpe gubitke. I to je u nekom postotku poslovanja od 5 do 15 posto, što nije zanemarivo. Tako da je to ponovno direktan udar na naše gospodarstvo, ali ja mislim da je još opasniji ovaj indirektni udar, a to je povećanje cijena energenata. Ne mogu govoriti u ime gospodarstvenika, pa ću reći na našim primjerima, evo, prije par minuta sam razgovarao s gradonačelnikom Grada Zaboka. Oni su išli na javnu nabavu za opskrbu električnom energijom za javnu rasvjetu. Do sad su je plaćali 350 tisuća kuna i sad su na natječaju dobili samo jednu, jedinu ponudu u iznosu od 1,5 milijuna kuna. To je četiri puta više. Prijevoznici već odavno dišu na škrge jer je cijena goriva rasla nevjerojatnom brzinom. Rasla je cijena željeza, kamenog agregata, opeke i svega ostalog što utječe na cijenu ukupne investicije i mi se svi sada nalazimo u velikim problemima.

ZL: To će, pretpostavljam, utjecati i na županijske investicije. Hoćete li nešto morati 'rezati'?

Kolar: Naravno da će utjecati. Mi ćemo sigurno završiti sve projekte koji su u realizaciji, ali nisam siguran da ćemo započeti sve projekte koje smo planirali. Ipak će u kratkom razdoblju osnovno biti osigurati prijevoz učenika, pripremiti se za zimu, osigurati sredstva za grijanje i sve ono što je vezano za energente, a za ostalo ćemo vidjeti. Jer nam natječaji idu i mi ćemo za otprilike mjesec dana znati cijenu plina koju ćemo plaćati sljedeće dvije godine za sve naše zdravstvene i obrazovne ustanove i onda ćemo vidjeti koliko je to točno poraslo. Nama je samo trošak prijevoza učenika za prošlu godinu rasao za četiri milijuna kuna. Ako će nam rasti još 8 milijuna kuna troškovi energenata, onda to znači da ćemo za 12 milijuna morati rezati troškove investicija. Jer nama se proračun neće povećati. Decentralizirana sredstva koja je Vlada odobrila za obrazovanje su ostala na istoj razini, čak su za 2022. godinu nešto smanjenja u odnosu na godinu ranije i tu će Vlada sigurno morati reagirati jer će se inače investicijski ciklus zasigurno prepoloviti, a u najgoroj varijanti, ako rat u Ukrajini potraje duže, možda će se se investicije i sasvim zaustaviti.

ZL: Dobro, da ne govorimo samo o problemima i poteškoćama, Krapinsko – zagorska županija je u mnogočemu pri samom vrhu na raznim ljestvicama uspješnosti među hrvatskim županijama. I mi smo, dakako, imali znatan pad broja stanovnika prema posljednjem popisu, ali je primjetno da se u posljednje vrijeme sve veći broj ljudi doseljava u Zagorje. Mislite li da je upravo doseljavanje novih stanovnika dugoročno rješenje za demografsku sliku Zagorja?

Kolar: Činjenica je da čitava Europa ima problema s demografskom slikom pa isto tako i Republika Hrvatska. Osobno nisam zadovoljan rezultatima nedavnog popisa stanovništva, ali treba razlučiti nekoliko stvari. Prvo, naš pad je manji od prosjeka Republike Hrvatske. Drugo, mi smo vrlo blizu zagrebačkog bazena i kod nas se puno manje ljudi odselilo u inozemstvo, a puno više njih je otišlo u Zagreb. To mi teško da možemo spriječiti. S druge strane, trend doseljavanja ljudi u Zagorje se povećava. Mi smo 2021. godine zabilježili gotovo identičan broj ljudi koji se u Zagorje doseljavaju, s brojem ljudi koji se iseljavaju. Ja sam siguran da će tijekom 2022., 2023. i 2024. godine više ljudi doseliti u Zagorje, nego što će ih iz njega otići. Naravno, sad je tu pitanje strukture ljudi. Mi moramo razvijati nove tehnologije, one koje imaju viši osobni dohodak i na taj način privući mlade, školovane ljude da ostanu tu ili da dođu k nama. Mi smo tu imali i imamo jasnu visiju i jasnu strategiju. Od kad postoji samostalna Republika Hrvatska, dakle, u posljednjih 30 godina, mi sada imamo na Zavodu za zapošljavanje manje od 2000 ljudi. Naravno, vi to možete rješavati i administrativnim mjerama. No, kod nas, kad sam postao župan, u svibnju 2013. godine je bilo 8546 nezaposlenih. Danas smo ispod 2000. Ali to nije ključni podatak. Ključni podatak je da je u Zagorju tada radilo 32127 ljudi, a danas ih radi 39560. Znači da smo mi aktivno zaposlili te ljude. To je ključni moment. Da Zagorje u tom periodu ima najveću stopu novozaposlenih u Hrvatskoj i da u posljednje tri godine imamo najveći rast bruto plaće u Hrvatskoj. I tu ću opet ponovit da je to prije svega zahvaljujući našem gospodarstvu, koje je ulagalo u nove tehnologije, u znanje svojih djelatnika, a koje isto tako ima kvalitetan proizvod i koje je izvozno orijentirano. No, usudit ću se reći i da je tome puno doprinijela naša dobra administracija. Jer mi smo partneri naših poduzetnika. Brzo izdajemo građevinske dozvole, brzo reagiramo na promjene i prilagođavamo obrazovni sustav tržištu. Imali smo jedan razred CNC operatera, sad ih imamo tri. Vidjeli smo da imamo problema na tržištu rada sa šoferima, danas imamo šofere u Srednjoj školi Konjščina. Brzo reagiramo i stvaramo jednu dobru, pozitivnu klimu. Jednu radnu atmosferu. Dva najveća politička benefita koja ja imam jest to da su mi prigovarali da sam previše među ljudima te činjenica da mi nitko nikad nije prigovorio da ne radim. I to nešto govori. Europa se opredijelila za novu financijsku omotnicu u kojoj se preferira digitalno i zeleno. Mi zeleno u dobrom dijelu imamo, to trebamo zadržati i privlačiti što više digitalnog.

ZL: Ali Vam ipak prigovaraju vaši politički oponenti da do sad niste baš iskoristili EU fondove koliko ste mogli.

Kolar: Volio bih jednu javnu raspravu u nekoj sporstkoj dvorani gdje će se okupiti nekoliko tisuća ljudi s jedne strane, a s druge strane ću biti ja i moj tim. Mi smo nadprosječno uspješni u povlačenju sredstava iz Europskih fondova. Ali se ne možemo uspoređivati sa Slavonijom, kad je Slavonija imala Sporazum za Slavoniju, Baranju i Srijem i direktno su im doznačavana europska sredstva. Mi nismo imali taj luksuz. Sada smo potpisali Razvojni sporazum Sjever, koji bi nas trebao staviti u identičan položaj. Inicijator tog Sporazuma sam ja osobno. Ja sam okupio ostale županije. Ugovor smo, naravno, potpisali u Varaždinu, a ne u Zagorju, jer Vlada to nije mogla progutati, ali od 30. 12., kad smo potpisali Sporazum, jedino što sam dobio natrag je dovoljan broj primjeraka ugovora od devet ministarstava koji su potpisali Sporazum. Prošla je polovica travnja, a mi još nismo imali pripremni sastanak.

ZL: Potvrđuje li to ono što sam i ja osobno, ako se sjećate, sumnjao prilikom potpisivanja tog Sporazuma, da je taj Sporazum samo svojevrsna ladica u koju je Vlada sad strpala sve županijske projekte, da se zadovolji forma prema EU, u smislu, eto, sad su to Vladini, državni projekti, no županije su u stvarnosti i dalje prepuštene same sebi da se tim projektima bave?

Kolar: Volio bih i stvarno se nadam da to nije istina. Međutim, ako se po jutru dan poznaje, vi ćete biti ovaj put u pravu. Jer Mehanizam za oporavak i otpornost.... ja ne osjećam da smo mi partneri u toj priči. Ne osjećam da mi išta zajednički kreiramo. U krajnjoj liniji, Vlada je osigurala 5,5 milijardi kuna za zdravstvo, a nas tu nema nigdje. Nečijom odlukom, bez javnog poziva, bez javnog natječaja, novce su dobili klinički centri i dobio je moj prijatelj Ratko Čačić za 76. ruku u Saboru. Nitko od njih za to za što su tražili novac, nema gotovu projektnu dokumentaciju. Mi imamo gotove građevinske dozvole i spremni smo za investicije. Jedna od njih je Centar za liječenje i rehabilitaciju srca i mozga u Krapinskim Toplicama, projekt vrijedan 380 milijuna kuna. I to će biti nacionalna bolnica. Jer i sad je u Krapinskim Toplicama 75% stacioniranih pacijenata iz drugih dijelova Hrvatske. Imamo građevinsku dozvolu i za projekt u Specijalnoj bolnici Stubičke Toplice vrijedan 176 milijuna kuna, kojeg smo podijelili u četiri faze. Prvu fazu u vrijednosti od 27 milijuna kuna smo realizirali sami. Moram javno pohvaliti ministricu turizma koja je sad sjajno posložila prioritete i vjerujem da ćemo biti ozbiljni konkurenti da povučemo potrebna sredstva.

ZL: I po običaju, na kraju, koja je Vaša poruka Zagorkama i Zagorcima uz ovogodišnji Dan županije?

Kolar: Kao prvo, izražavam veliku želju da završi ovaj suludi rat, agresija Rusije na Ukrajinu jer to će stabilizirati energetski sustav i prestat će divljanje cijena. Onda ćemo biti u puno boljoj poziciji za realizaciju naših projekata. Mi stvarno nemamo razloga biti nezadovoljni, iako sam svjestan da uvijek možemo više i bolje. Koristim priliku da se zahvalim svim dionicima u društvu, od gospodarstva, pa do civilnog sektora, jer smo stvarno partneri. Ja gledam taj naš prostor kao jednu veliku slagalicu s tisuće puzzli, odnosno elemenata i svaki od njih je nešto ugradio da mi imamo ovaj rezultat koji imamo. A rezultat je stvarno vrlo dobar. I zahvaljujem svima koji su sudjelovali u tome jer bez te naše zajedničke sinergije, te želje, volje i znanja kojeg imamo ovdje u Zagorju da realiziramo te naše projekte, to ne bi bilo moguće. Kaže jedan sjajan menadžer, direktor Omca, Darko Ranogajec, 'Dok god ovisimo sami o sebi, ja se za nas ne bojim'. I ja potpisujem tu njegovu izjavu. Malo smo u problemu jer ne ovisimo uvijek samo sami o sebi, ali ako ćemo imati iste uvjete kao i svi drugi, onda sam siguran da ćemo mi biti među najboljima. Nema ni jedne statistike, niti jedne ankete, niti jedne analize, koja je rađena u posljednjih osam godina, da Zagorje nije u gornjem domu. Ne postoji niti jedna. I na kraju, naravno, čestitam svima Zagorkama i Zagorcima, i svim stanovnicima Krapinsko zagorske županije, naš Dan.

Još članaka iz "Županija"

Facebook

 
iz valute
u valutu

Tečajna lista služi isključivo u informativne svrhe i podliježe promjeni bez prethodne najave. Zagorje.com ne može jamčiti točnost tečajne liste koju koristi konverter. Prije provođenja stvarnih transakcija potrebno je provjeriti trenutni tečaj kod službene ustanove. Tečajna lista dohvaćena je prema online podacima Hrvatske narodne banke.

mojtv.hr - kompletan tv program