Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu ima za cilj smanjiti administrativne zapreke kako bi se olakšalo raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, omogućiti ostanak ljudi, pogotovo mlađe populacije u ruralnim područjima, okrupnjavanje zemljišta i stavljanje u funkciju zapuštenog i državnog poljoprivrednog zemljišta, a koje nije u funkciji proizvodnje. Glavne promjene uključile su ukidanje Agencija za poljoprivredno zemljište, vraća se dodjela zemlje na JLS i to na zakup na 25 godina (ranije je bilo 50 godina), uz mogućnost produženja na 25 godina za one koji dobro gospodare zemljom. Privatna zemlja koja je neobrađena, a ako su vlasnici nedostupni ili nepoznatog boravišta, moći će se davati u zakup, a novac će vlasnika čekati 5 godina na posebnom računu. Prednost bi trebali imati OPG –ovi, mala i mikro poduzeća, dok su veliki sustavi isključeni. Isto tako prednosti pri davanju zakupa imaju stočari bez zemlje te mladi poljoprivrednici.

Prvi problemi

Zakon je na snazi, no već su se javili prvi problemi. Tako primjerice u Općini Klakar u Brodsko – posavskoj županiji poljoprivrednici negoduju. Njihova općina odlučila je da će ubuduće maksimalna površina za zakup iznositi 30 hektara, što znači da neki seljaci ostaju bez polovice zemlje. A i za dio koji im ostaje tek se moraju javiti na natječaj na kojem više nemaju pravo prvenstva. Na području naše županije tek su neznatne površine državnog poljoprivrednog zemljišta. Zagorske poljoprivrednike brinu druge brige. Od iduće godine da bi zemlju imali u zakupu sve dosad se briše i treba sastavljati nove ugovore o zakupu i nove dokaze o vlasništvu. Poljoprivrednici su da bi mogli obrađivati tuđu zemlju u ovih nekoliko godina morali imati posjedovni list, zatim ugovor o zakupu ili izjavu dva svjedoka. - Najnoviji Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta omogućava upis državnog poljoprivrednog zemljišta u ARKOD samo uz pravno valjanu dokumentaciju o vlasništvu/posjedu uz iznimku upisa privatnog zemljišta bez dokaza o vlasništvu/posjedu, ali uz obvezu dokazivanja obavljanja poljoprivredne aktivnosti na parceli putem geotagiranih fotografija - pojašnjava nam poljoprivrednik iz Zlatara Željko Mladić, farmer sa 70 –ak krava i tri mljekomata postavljenih u Zagorju.

Velike i male parcele

- U Slavoniji nije problem napraviti ugovore o zakupu kada oni imaju velike parcele. Kod nas su parcele jako male. Evo, ova jedna oranica od 4,5 hektara je 30 posto u našem vlasništvu, a ostalo je u zakupu i na izjavu svjedoka – pokazuje nam tek jedan od primjera Mladić, koji obrađuje oko 150 hektara zemlje. - Jedna četvrtina je naša, ostalo je zakup. Ukoliko se od početka 2020. godine igra po novim pravilima, ne znam koliko će nam biti isplativo. Puno ljudi, vlasnika nema sređenu zemlju, njive glase još na pokojne dedeke i babice, imovinski odnosi su nesređeni, neki su u inozemstvu…. A ljudi bi htjeli dati zemlju da se obrađuje – priča Mladić. Ukoliko se nešto ne pojednostavi, na gospodarstvu Mladić odustat će od proizvodnje. – Moj sin Mario je ing. agronomije, snaha poljoprivredni tehničar i ukoliko neće vidjeti isplativost, morat će posao potražiti drugdje – mišljenja je Mladić, koji dodaje kako u drugim europskim država to nije slučaj. – U Sloveniji tko radi zemlju, ostvaruje poticaj. Treba samo dokazati da je zemlja obrađena. Mi, primjerice imamo kontrolu na 97 parcela. Od nas se traži puno papirologije, a od recimo ljudi koji zemlju drže u agraru i dižu poticaje nitko ne traži da vode evidenciju. Neki rade nešto, neki ne proizvode ništa i nikom ništa – zaključuje.