Gusjenice pustoše zagorske vinograde, štete i do 50 posto
Ovih dana vinograde diljem Zagorja napale su velike kolonije gusjenica tzv. sovica. ......
Ovih dana vinograde diljem Zagorja napale su velike kolonije gusjenica tzv. sovica. Prema podacima s terena koje smo dobili od Savjetodavne službe Krapinsko – zagorske županije, najveće štete gusjenice su napravile na području Kumrovca, Zagorskih Sela, Desinića, Klanjca, Pregrade kao i na području Hrašćine, piše Poslovni.hr 
U nekim vinogradima, žale se vlasnici, gusjenice su napravile štetu veću od 50 posto. Budući da gusjenice na trsove izlaze isključivo noću i to poslije 21 sat, a zadržavaju se negdje do dva ujutro, ovih dana u trsjima diljem Zagorja možemo tijekom noći vidjeti mnoge vinogradare kako ih uz baterijsku lampu ručno skidaju s trsova i uništavaju.
Gusjenice i u Titovom trsju
"Bio sam sinoć s baterijom u trsju i pronašao sam ih čak 38. Gusjenice jedu isključivo pupove koje tjeraju iz reznika i šparona. Kažu da ne pomaže nikakvo špricanje", rekao je Ivan Mikša koji obrađuje glasoviti Titov vinograd u Donjem Škrniku i od njega proizvodi Titovo vino.
Gusjenice također rade i velike štete u susjednoj Sloveniji – u Bistrici ob Sotli i vinogorju Bizeljskog gdje vlasnici vinograda imaju i po nekoliko desetaka tisuća trsova. Kako im vinogradi ne bi ostali opustošeni, angažiraju i radnu snagu iz Hrvatske. 
Nekolicina radnica iz Kumrovca već je bila u “noćnoj šihti” u Sloveniji gdje su uz nadnicu od primamljivih sedam eura po satu od 21 do 2 ujutro ručno skupljale gusjenice. Sanja Gregurić iz Poljoprivredno - savjetodavne službe rekla je kako se napadi gusjenica na pupove događaju periodično, svakih četiri do pet godina, no ove godine zbog blage zime uzrokuje velike štete.
"Radi se o gusjenicama sovicama koje noću izgrizaju pupove. Njihovo suzbijanje je otežano jer imaju voštanu prevlaku koja spriječava kontaktno djelovanje insekticida, a za želučano djelovanje putem ishrane potrebno je da gusjenice pojedu puno pupova prije nego uginu",  kaže Sanja Gregurić.
Uskoro će u leptire
Ukoliko u vinogradima postoje oaze napada, mogu se ispod biljaka rasipati zatrovani mamci - kukuruzne mekinje pomiješane s pet posto šećera i jednim od insekticida koji su registrirani za suzbijanje gusjenica kao što je Fastac 10 SC, Fascon, Karis, Lambdex 5 EC, Lambda 5 EC, Kaiso, Laser, Avaunt 15 SC i dr.
"Za primjenu regulatora razvoja, kao što su Runner 240 SC i Mimic već je kasno. Gusjenice su naime dostigle razvojnu fazu u kojoj ovi insekticidi više ne djeluju. Sreća je što će se ovih dana pretvoriti u leptire pa više neće raditi štetu u vinogradima", kaže Sanja Gregurić.
                Prethodni članak
            
                Sljedeći članak
            
						
                
                
                
                
                
                
                
                
		        U Zagorju uhićen strani radnik! Policija objavila šokantan razlog
	        
		        Gostovala kod Stankovića pa iznenadila objavom nakon emisije: ‘Ide tužba’
	        
		        Čudo u Strmcu: Baku našli živu u šumi nakon 4 dana
	        
		        Stravična nesreća: Autom udario u zaštitnu ogradu. Vozač poginuo na licu mjesta
	        
		        Lovci u šumi naišli na jeziv prizor! Odmah stigla policija
	        
						Jurio motokultivatorom pa teško stradao
						
						Sandra Elkasović posjetila mališane iz Dječjeg vrtića Zipkica: 'Mali podsjetnik za sve nas koje su glavne vrline u životu'
						
						Uhićen maloljetnik koji je kod škole prebio vršnjaka, majka pretučenog djeteta: 'Ležao je u lokvi krvi, na tlu mu je drobio lice...'
						
						Preminuo Rudolf “Rudi” Belin – legendarni Dinamov nogometaš i trener
						
						KK ZABOK POZIVA: Podržite naše košarkaše u fantastičnom pobjedničkom nizu
						
		Jesen je vrijeme za sadnju: lukovice koje bude proljeće i hrane prirodu
	
		Dan za pamćenje: Mjesto gdje shopping postaje pravi doživljaj
	
		[VIDEO] AQUADENT – nova era dentalne skrbi stigla u Zagorje
	
		Do 4 puta dnevno izmijenite kompletan zrak u svom prostoru – bez gubitka temperature, bez vlage, a za cijenu jedne kave godišnje i besplatnu montažu!
	
		Izrada kućice za ježa – korak prema očuvanju prirode
	