O brana usjeva od divljih svinja koje poljoprivrednicima prouzrokuju sve veće štete u vinogradima, nasadama žitarica, vrtovima i pašnjacima je sve teža, jer se na tjeranje bukom i pirotehničkim sredstvima ove zvijeri postupno navikavaju. O tome smo razgovarali s predsjednikom LU "Srnjak" Zagorska Sela, Josipom Brozom. - Naša Lovačka udruga djeluje već 76 godina na području općina Zagorska Sela i Kumrovec, a sjedište joj je u Zagorskim Selima. Godinama okuplja istinske zaljubljenike u prirodu, druženje i lov te je vrijedan čimbenik društvenog života ovog kraja. Vrijedni lovci ovog kraja brinu o prirodi i štite divljač da i budući naraštaji mogu uživati u čarolijama prirodnih bogatstava – kaže Broz.

Povijest 'Srnjaka'

Zamolili smo ga da nam podrobije predstavi povijest "Srnjaka". - Konstituirajuća sjednica Društva održana je u 1945. godine u zgradi tadašnje općine Zagorska Sela, a za prvog predsjednika bio je izabran Josip Jurak iz Plavića. Kada je Udruga bila osnovana, u zakup je uzeto lovište koje je bilo matičnim fondom divljači skroz devastirano tijekom Drugog svjetskog rata. Od lovne divljači tu su obitavali samo zečevi, trčke i divlje patke, dok krupne divljači uopće nije bilo. Takvo stanje trajalo je sve do 1954. godine, kada nam je Josip Broz Tito poklonio sto komada fazanske divljači i sto komada zečeva. Udruga "Srnjak" Zagorska Sela je tijekom svih ovih 76 godina često mijenjala ime, ali i mjesto prebivališta iz Zagorskih Sela u Kumrovec, 80-ih godina prošlog stoljeća, brojila više od sto članova, a danas ima 64 matična člana, koji s velikim entuzijazmom provode vrijeme u lovištu, brinu o staništima životinja, zaštiti i uzgoju divljači, očuvanju prirode, ali i zajednice u kojoj djeluju. Godine 1968. pokrenuta je inicijativa za izgradnju novog Lovačkog doma u Zagorskim Selima, koji je u potpunosti dovršen 1975. godine. U sklopu Lovačkog doma, izgrađena je i suvremena streljana za gađanje glinenih golubova, a strijelci udruge postižu zapažene rezultate na županijskoj i državnoj razini - kaže Broz. Tajnik "Srnjaka", Mario Balašković je dodao da od 2013. godine njihovu Lovačku udrugu uspješno vodi predsjednik Josip Broz iz Kumrovca te mu je ovo treći mandat. Prije dužnosti predsjednika 12 godina bio je lovnik udruge te samim time većinu vremena u više od 30 godina lovačkog staža provodi na rukovodećim funkcijama u udruzi.

Manje fazana i zečeva, više srneće divljači i divljih svinja

- Naša udruga - nastavlja Josip Broz - gospodari lovištem II/104 Zagorska Sela koje se nalazi u 10. godišnjem zakupu. Lovište je površine 3396 ha. Od divljači gospodari se fazanom, zecom, divljom patkom, srnom te unazad nekoliko godina možemo reći i divljom svinjom. Od dlakavih grabežljivaca u lovištu obitavaju lisica i kuna. Oduvijek je suživot čovjeka (poljoprivrednika) i divljači u ovom kraju bio moguć unatoč tome što divljač ponekad zbog pomanjkanja prirodne hrane ili lako dostupnih kultura radi štete poljoprivrednicima. Posljednjih 20 - ak godina svjedočimo porastu broja srneće divljači, dok se istovremeno smanjuje broj fazana i zeca. Srne su zbog toga jedine činile štete prvenstveno na vrtnim kulturama i vinogradima. Te štete su se rijetko evidentirale, najčešće zbog manjeg obima i dobrih odnosa lovaca s lokalnom zajednicom. Daleko veće štete su se dešavale u prometu što je udrugu inancijski opterećivalo što kroz policu osiguranja od naleta na divljač, što kroz direktne nagodbe ili sudske sporove. Sve se ovo, prvenstveno poimanje šteta od divljači, izduboka promijenilo pojavom divlje svinje. Divlja svinja je lovna divljač nastanjena na cijelom području Republike Hrvatske. U većem dijelu Hrvatskog zagorja ona je bila prolazna divljač i nije zabilježeno njeno duže zadržavanje. Populacije su registrirane na gorama koje omeđuju Zagorje (Medvednica, Ivanščica) te Slovenija na zapadu. Pošto je divlja svinja divljač u ekspanziji u cijeloj Republici Hrvatskoj kao u Europi, i pošto svjedočimo ekstremnim promjenama klime u posljednjim godinama, bilo je pitanje vremena kad će se i u Zagorju zadržati, ali i uspješno razmnožavati. Možemo reći da se sve ovo poklopilo, slučajno ili ne, s postavljanjem žice sa slovenske strane uz granicu koja je zatvorila prirodne puteve migracija divljači, ispričao je Broz.

Čuvanje usjeva teško je organizirati

Ističe da je divlja svinja poznata po tome da radi velike štete na poljoprivredi gdje god obitava, ali ona je prije svega lovna divljač kojom se gospodari utvrđenim lovnim planom i Lovno-gospodarskom osnovom te se lovci moraju ponašati sukladno tome. Zakon o lovstvu kaže da je divljač dobro Republike Hrvatske, znači u njenom vlasništvu do njezinog odstrela. Divlja svinja najveće štete radi na kukuruzu i žitnim kulturama dok joj za skrovišta najviše odgovaraju gustiši i zapuštene parcele kojima Zagorje obiluje zbog sve većeg broja zapuštenih domaćinstava. S jedne strane imamo poljoprivrednike koji bi uz sve poteškoće htjeli živjeti od zemlje, a s druge strane divljač koja koristi zapuštene terene uz poljoprivredne površine za skrivanje. Kako se primjećuje porast broja svinja (u obzir su uzete i informacije iz okolnih udruga) koji eksponencijalno raste jer se svinje mogu pariti i više od jednom godišnje, evidentiramo i sada već ozbiljne štete na poljoprivrednim kulturama. - LU "Srnjak" Zagorska Sela svake godine nabavlja određenu količinu kemijskih sredstava za odbijanje divljači koja oglašava preko lokalne samouprave i podijeli zainteresiranim poljoprivrednicima. Osim redovnog lova divlje svinje prigonom, čuvanje usjeva je vrsta lova koja se prakticira pogotovo u vrijeme povećanih šteta. Tada se na dojavu ili izvidom terena biraju površine koje su interesantne divljim svinjama. Oko takvih ploha se rasporedi određeni broj lovaca prvenstveno misleći na sigurnost svih sudionika. Takvi lovovi se organiziraju prvenstveno u večernjim i noćnim satima jer tada je divlja svinje najaktivnija. Ali isto tako moramo naglasiti da je takvo čuvanje usjeva teško organizirati prvenstveno zbog privatnih obaveza lovaca i vremena održavanja lova. Isto tako, takvi lovovi su često neuspješni jer je divlja svinja oprezna divljač i dok je mi čekamo na jednom mjestu ona se može gostiti na susjednoj parceli. Jednom nastanjena divlja svinja će teško nestati, a samim time i štete koje redi. Ono što možemo učiniti je da cijelogodišnjim lovom i pravilnim gospodarenjem uspijemo održavati populaciju divljih svinja na broju koji je prihvatljiv - zaključio je predsjednik LU "SRNJAK" Zagorska Sela, Josip Broz.