ZL: Ovo je bila izborna godina i vi ste, predstavljajući svoju ponovnu kandidaturu, istaknuli da je tijekom protekle četiri godine u Općini Zagorska Sela, koja ima skromni izvorni proračun od oko 1,8 milijuna kuna, realizirano puno velikih projekata čija je ukupna vrijednost poprilično visoka. Kako ste uspjeli u tome?

Krivec Jurak: Mogu reći da sam zadovoljna s protekle četiri godine. Doista, s našim skromnim izvornim prihodima mi smo uspjeli realizirati izvršenje projekata u visini od oko 13 milijuna kuna. Naravno da su tu uvrštene i rekonstrukcije državnih i županijskih cesta, što znatno povećava te brojke, ali to su svakako infrastrukturni projekti koji zahtjevaju i angažman načelnika da se ti projekti realiziraju na području općine. Zato smatram, na neki način, uspjehom mog tima i mene kao načelnice, što se uspjelo odraditi toliko projekata na našem području. Također, tu su još i europski fondovi i raspoloživi natječaji naših ministarstava, na koje smo uspješno aplicirali i uvijek smo dobili određena sredstva da možemo završiti projekte koje smo si zacrtali.

ZL: Koliko uspjehu kod povlačenja EU sredstava, ili sredstava domaćih fondova, doprinosi činjenica da Zagorska Sela, kao mala općina, imaju nizak indeks razvijenosti?

Krivec Jurak: Mi pratimo sve raspoložive natječaje, pripremamo projekte, imamo spremne projekte i javljamo se doista na sve što je u skladu s našim fiskalnim mogućnostima, jer svaki projekt Općina treba pratiti, od izrade projektne dokumentacije pa kasnije do sufinanciranja projekta. Tako da uvijek moramo paziti na ravnotežu između tog fiskalnog kapaciteta Općine i nekakvih prioriteta među projektima koje imamo. Budući da spadamo u potpomognuto područje, ja bih se čak usudila reći da bi očekivala i veću podršku od središnje vlasti, jer kad mi apliciramo na projekt vrijedan pola milijuna kuna, a odobre nam 100 tisuća kuna, onda to zapravo nije nikakav privilegij. Ukoliko se želi staviti naglasak na razvoj ruralnih sredina, smatram da bi alokacije tih natječaja trebale biti još veće, ali i da bi trebalo pojednostaviti i olakšati njihovu realizaciju. Ima čak možda i nekih nelogičnosti u samoj indeksaciji općina. Mi spadamo u treću skupinu, a ima općina koje su po mojoj laičkoj procjeni razvijenije od nas, a imaju niži indeks. Tako da je možda i tu potrebna neka promjena, no, velim, ne osjećam neki privilegij naše indeksacije i statusa potpomognutog područja.

ZL: Evo, u Zagorskim Selima sveta Kata, Dan općine i župe na vrata. Što je to na što ste posebno ponosni od onog što se realiziralo od prošlogodišnjeg Dana općine?

Krivec Jurak: Ove smo godine završili kapitalni projekt na području općine, a to je rekonstrukcija društvenog doma, kojeg smo prijavili na europske fondove i za što nam je odobreno 1,6 milijuna kuna, dok je ukupna vrijednost projekta negdje oko 2,2 milijuna kuna i to je sigurno jedan od najvažnijih projekata kojeg smo završili ove godine. Vrijedno je također spomenuti i dobru suradnju sa Županijskom upravom za ceste, u sklopu koje smo ove godine rekonstruirali 900 metara županijske ceste u naselju Poljana Sutlanska i 300 metara županijske ceste Zagorska Sela – Pušća. Naravno da je sad logičan slijed da se nastave radovi do dovršetka tih dionica, odnosno, da ćemo i dalje nastaviti tu uspješnu suradnju jer je cestovna infrastruktura našim mještanima jako bitna. Naime, nisu nam sve dionice kvalitetne. Dosta nerazvrstanih cesta koje su asfaltirane su u lošem stanju, a naši fiskalni kapaciteti su preslabi da mi samostalnim financiranjem obnovimo te ceste. Od značajnih projekata svakako valja još spomenuti izgradnju dječjeg igrališta u naselju Poljanska Sutlanska. Tu je riječ o projektu vrijednom 260 tisuća kuna, kojeg smo prijavili na natječaj LAG Zagorje – Sutla, na veselje našim mališanima, a posebno me veseli činjenica kad vidim da se i djeca iz okolnih općina dolaze igrati na to igralište jer je doista lijepo i atraktivno. Treba spomenuti i sanaciju klizišta koja je u tijeku, a završetak radova planiramo u 11. mjesecu. Radi se o jednom zahtjevnom klizištu koje nam se otvorilo uz nerazvrstanu cestu u Poljani Sutlanskoj, kraj vatrogasnog doma. Vrijednost te sanacije je 380 tisuća kuna, dok nam je od Hrvatskih voda odobreno oko 220 tisuća kuna. Tijekom radova se ispostavilo da bi bila potrebna još i veća sanacija od ove, ali zbog financijskog kapaciteta smo bili prisiljeni ograničiti se na prvu fazu, da ga donekle saniramo, a potom da ga iduće godine opet prijavimo na natječaj. Prijavili smo dva klizišta, a jedno nam je odobreno, tako da, ponavljam, ne vidim da smo nešto privilegirani. Isto tako ovih dana kreće sanacija nerazvrstane ceste u naselju Brezakovec. Radi se o asfaltiranju ceste u dužini od oko 500 metara, za što nam je od Ministarstva regionalnog razvoja na natječaju odobreno sto tisuća kuna, a vrijednost radova smo morali prilagoditi tome, tako da će iznositi oko 250 tisuća kuna. Jer moramo moći pratiti sve te projekte. Uz redovno održavanje visokog raslinja i nerazvrstanih cesta bih na neki način zaokružila ovu godinu.

ZL: Obično na kraju intervjua pitamo sugovornika o planovima za budućnost, no, kad smo već na projektima, da nastavimo s tom temom. Koji su to projekti koje biste voljeli realizirati u narednih godinu dana, odnosno do Dana Općine 2022. godine?

Krivec Jurak: Projekte i prioritete uvijek nekako slažemo i pripremamo osluškujući naše građane, a jedna od većih težnji mještana svakako je rekonstrukcija državne ceste D-229 od Razvora do Zagorskih Sela. Već godinama lobiramo da to krene, a ove smo godine konačno stavljeni u plan i dogovoreno je i obećano nam je da će se provesti natječaj i odabrati izvođač radova te da bi nekim planiranim hodogramom radovi trebali početi na proljeće. To je za nas izuzetno važna dionica jer nas otvara prema većim mjestima i gradovima. Investicija je vrijedna oko 17 milijuna kuna, što je zapravo za naš kraj jedna velika, kapitalna investicija i ona je prioritet te bih voljela da se završi iduće godine. Naravno, ima i drugih projekata koji su infrastrukturno jako bitni, dakako, u skladu s našim mogućnostima, a jedan od njih je svakako izgradnja mrtvačnice. Naime, postojeća mrtvačnica je neadekvatna. To je, zapravo, jedna prostorija u kojoj se ne može osigurati dostojanstven ukop, niti oproštaj od pokojnika pa je dugogodišnja težnja mještana da se izgradi nova mrtvačnica. No, zbog neriješenih imovinsko – pravnih odnosa groblja i okolnog područja, nije se moglo uopće aplicirati na natječaje, a niti razmišljati o projektiranju. Mi smo uspjeli riješiti imovinsko – pravne odnose, izrađen je projekt za gradnju, a riječ je o projektu procijenjenom na oko milijun kuna. No, obzirom na okolnosti na tržištu građevinskog materijala i radova, izgleda da ćemo ga morati revidirati jer je trenutna cijena minimalno oko 1,5 milijuna kuna. I to je projekt kojeg mi ne možemo samostalno isfinancirati, već ćemo pratiti raspoložive natječaje i, pretpostavljam, uz te natječaje, morat ćemo raditi u fazama. Nažalost, na natječajima se najmanje bodova dobiva za mrtvačnice. Nadam se da će se to promijeniti jer koliko god to nekome zvuči smiješno kad kažeš da ti je kapitalni projekt mrtvačnica, kapitalni je zato jer je značajan, pogotovo za tako jednu malu općinu kao što smo mi, a realno, potreba za to postoji. Isto tako, ima jedan projekt koji stoji u ladici još od 2017. godine, a riječ je o proširenju i kompletnoj rekonstrukciji nerazvrstane ceste Zagorska Sela – Brezakovec s izgradnjom cestovne odvodnje. Kad je projekt napravljen, procijenjena vrijednost je bila 7 milijuna kuna, što također moramo sad revidirati. Nažalost, u cijelom proteklom mandatu nije više bilo raspisane mjere 7.2.2., sva sredstva su bila podijeljena u prosincu 2017. godine i nakon toga se ta mjera više nije otvarala, ali postoje naznake da bi ta mjera trebala ponovno ići. Mi imamo spreman projekt i vjerujem da ćemo uspjeti dobiti sto posto EU sredstava za tu dionicu. To je također projekt kojeg bih voljela da se prijavi sljedeće godine i realizira do kraja mandata. Sada smo u partnerstvu s DVD Plavić prijavili rekonstrukciju vatrogasnog doma u Plaviću na mjeru 7.4.1., gdje bi uz rekonstrukciju, osim kvalitenog i adekvatnog prostora za naše vatrogasce, dobili i jednu multifunkcionalnu dvoranu u potkrovlju, koja bi bila na raspolaganju stanovništvu, jer trenutno nemamo adekvatne dvorane niti za neku predstavu ili, na primjer, za Božićni koncert. Uglavnom, sad čekamo rezultate tog natječaja pa ćemo vidjeti.

ZL: Jedna ste od rijetkih općina koja sufinancira mladima kupnju prve nekretnine, dakle, vodite aktivnu demografsku politiku. No, situacija nigdje nije bajna. Kakve rezultate nedavno završenog popisa stanovništva očekujete?

Krivec Jurak: Ne mogu reći da je situacija bajna, ali ne bih bila niti previše pesimistična. Što se tiče popisa stanovništva, očekujem pad broja stanovnika, to je neminovno, ali ne očekujem da taj pad bude posebno drastičan. Mi smo imali 996 stanovnika, a sad pretpostavljam da će biti za nekih tridesetak ili četrdesetak osoba manje. Obzirom na trendove, mislim da to nije predrastično. No, također moram napomenuti da od kad smo uveli mjeru sufinanciranja prve nekretnine mladim obiteljima s 20 tisuća kuna, svake godine isplatimo barem dvije takve mjere. To znači da nam se svake godine doseljavaju po dvije obitelji. Veseli me da su to obitelji s djecom i to mi ulijeva optimizam, obzirom da novorođenih trenutno imamo izrazito malo. Za razliku od dobrog trenda 2017. i 2018., kad smo imali po devet prijema novorođenih u polugodišnjim intervalima, sad je slika jako loša.

ZL: A ove mlade obitelji koje se doseljavaju... odakle su većinom? Jesu li iz okolnih mjesta ili, na primjer, iz Zagreba?

Krivec Jurak: Ove mlade obitelji koje doseljavaju i kupuju kod nas nekretnine su uglavnom iz okolnih općina, ali primjećujem i trend kupovanja kuća za odmor i vikendica. To su većinom ljudi iz Zagreba. I po prometu poreza na nekretnine uočavam da se svako malo desi određena kupnja. To je također jedan dobar pokazatelj jer imamo neke indicije da bi se neki od tih ljudi mogli i trajno doseliti. Naime, ljudima se sviđa ta netaknuta priroda i svojevrsna, nazovimo je tako, izoliranost od stresa i urbanog života. Kod nas pronalaze taj neki mir, tako da se, pogotovo nakon potresa u Zagrebu, dosta primjećuje da ljudi obnavljaju i uređuju svoje postojeće kuće za odmor i vikendice, ali i kupuju nove.

ZL: Evo, pričali smo dosta o infrastrukturnim projektima, vašim konkretnim planovima, no kad govorimo općenito, gdje biste voljeli vidjeti Zagorska Sela za nekih desetak godina? U kojem smjeru mislite da bi se vaša općina dugročno trebala razvijati, odnosno, koji je njihov potencijal?

Krivec Jurak: Zagorska Sela bi se definitivno mogla razvijati u turističkom smjeru jer imamo sve potencijale i predispozicije da budemo zanimljiva turistička destinacija. Ne u smislu masovnog turizma, nego neke vrste antistres i obiteljskog turizma, uz ponudu naših domaćih OPG-ova, kojih na području općine imamo oko stotinjak. Ta mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva na taj bi način mogla direktno distribuirati svoje proizvode, dakle, zdravu hranu pripremljenu na starinski, domaći način, koja sve više dobija na cijeni, pogotovo za ljude iz urbanih sredina. Isto tako, smatram da je važan i razvoj malog i srednjeg poduzetništva, no ne vidim Zagorska Sela kao nekakvu veliku industrijsku zonu jer po svom pejzažu i prirodnom okolišu to ne bi trebala ni biti. Mislim da trebamo sačuvati ta naša prirodna bogatstva. Imamo i izvor pitke vode, dosta šuma i zelenila i mislim da je u današnje doba to jedna velika vrijednost koju trebamo sačuvati.

ZL: I za kraj, koja je vaša poruka stanovnicima Zagorskih Sela uz ovogodišnji Dan općine i župe?

Krivec Jurak: Prvo, dakako, čestitam svim svojim sumještankama i sumještanima Dan župe Svete Katarine i Dan općine Zagorska Sela. Želim im poručiti da ćemo i dalje nastojati učiniti sve što smo u mogućnosti za razvoj i poboljšanje kvalitete njihovog života. Također, poručujem im da u ovim težim, izazovnijim vremenima ustraju, izdrže, da se čuvaju i paze na svoje bližnje. Ova situacija već jako dugo traje, kao neki stalno ponavljajući dan, ali vjerujem da će i tome doći kraj. Kao što stalno govorim, ja kao načelnica sam izabrana od njih, ja njima odgovaram, njima sam odgovorna i zato uvijek mogu računati na mene. U svim njihovim potrebama, naravno, koje su u okviru domene načelnice, ja jesam i bit ću tu za njih i uz njih. Kao i uvijek do sada.