Zagorka Marija Jambrišak u borbi za ženska prava
Nakon izložbe u zagrebačkoj Galeriji Nova 2003. u izdanju zagrebačke izdavačke kuće Menart konačno je izašla i (dvojezič
Nakon izložbe u zagrebačkoj Galeriji Nova 2003. u izdanju zagrebačke izdavačke kuće Menart konačno je izašla i (dvojezična: englesko - hrvatski) knjiga posvećena ženskim borcima za ljudska prava - Ženski vodič kroz Zagreb Barbare Blasin i Igora Markovića.
Unutra je i naša Marija Jambrišak, učiteljica iz Krapine koja je 1871. u staroj zgradi kazališta na Markovom trgu održala prvi govor u kojem je tražila jednake uvjete rada i jednaku plaću za žene.
To se dogodilo na Prvoj općoj hrvatskoj učiteljskoj skupštini kad je rekla: Učiteljicam neka se držeći se izreke: jednaki posao, jednaka plaća: jednako pravo za sve određuje isto toliko plaće i doplate kao i učiteljim!
To je prvi put u Hrvatskoj da je žena tražila jednake uvjete rada i jednaku plaću. Učiteljsko zvanje bila je jedina javna služba u koju su žene u to vrijeme imale (ograničen) pristup jer se sve do 18. stoljeća obrazovanje žena nije bitnije mijenjalo - samostanski odgoj uz podređenost, pobožnost i smjernost i tek se u 19. stoljeću žene pušta u obrazovanje.
Gospojinska zadruga
Zakonom iz 1869. ženama je u Austro-Ugarskoj dozvoljeno da predaju u samo prva četiri razreda osnovne škole, za što su dobivale upola manju plaću, čak i za više rada. Bile su i dodatno diskriminirane nekim pravilima kao što je bila zabrana udaje, koja je u Velikoj Britaniji ukinuta tek 1944. godine.
Nakon svog govora, a na nagovor Ivana Filipovića, Marija je počela rad na udruživanju učiteljica, no Gospojinska zadruga za obrazovanje i zaradu ženskinja u Hrvatskoj i Slavoniji osnovana je tek 1900. Marija Jambrišak je povodom svog 80. rođendana (1928.) u magazinu Eva izjavila: Žena je prije 40 godina bila potpuni rob, a danas se duševno toliko podigla da je već dobar procenat današnjih žena ravnopravan za duševni rad muškarcu. Međutim, u pogledu prava nije se odonda do danas ništa promijenilo. Žena je prema muškarcu i danas još bespravna. Zvuči li vam ovo poznato i danas, osamdeset godina kasnije?
U ovoj knjizi tako možete saznati po čemu su to bile prve žene koje su stvarale povijest Zagreba (i okolice), a uz našu Mariju tu su još i: vještica Bara Kramarić, predstojnica samostana Klarisa, primalja, obrtnice, Ilirka - primadona, prve telefonistice, studentice sveučilišta, prva liječnica privatnica, čipkarica - muzeologinja, automobilistica, prva spikerica Radio Zagreba, prva jugoslavenska misica, premijerka, filozofkinja, prostitutka...
Unutra je i naša Marija Jambrišak, učiteljica iz Krapine koja je 1871. u staroj zgradi kazališta na Markovom trgu održala prvi govor u kojem je tražila jednake uvjete rada i jednaku plaću za žene.
To se dogodilo na Prvoj općoj hrvatskoj učiteljskoj skupštini kad je rekla: Učiteljicam neka se držeći se izreke: jednaki posao, jednaka plaća: jednako pravo za sve određuje isto toliko plaće i doplate kao i učiteljim!
To je prvi put u Hrvatskoj da je žena tražila jednake uvjete rada i jednaku plaću. Učiteljsko zvanje bila je jedina javna služba u koju su žene u to vrijeme imale (ograničen) pristup jer se sve do 18. stoljeća obrazovanje žena nije bitnije mijenjalo - samostanski odgoj uz podređenost, pobožnost i smjernost i tek se u 19. stoljeću žene pušta u obrazovanje.
Gospojinska zadruga
Zakonom iz 1869. ženama je u Austro-Ugarskoj dozvoljeno da predaju u samo prva četiri razreda osnovne škole, za što su dobivale upola manju plaću, čak i za više rada. Bile su i dodatno diskriminirane nekim pravilima kao što je bila zabrana udaje, koja je u Velikoj Britaniji ukinuta tek 1944. godine.
Nakon svog govora, a na nagovor Ivana Filipovića, Marija je počela rad na udruživanju učiteljica, no Gospojinska zadruga za obrazovanje i zaradu ženskinja u Hrvatskoj i Slavoniji osnovana je tek 1900. Marija Jambrišak je povodom svog 80. rođendana (1928.) u magazinu Eva izjavila: Žena je prije 40 godina bila potpuni rob, a danas se duševno toliko podigla da je već dobar procenat današnjih žena ravnopravan za duševni rad muškarcu. Međutim, u pogledu prava nije se odonda do danas ništa promijenilo. Žena je prema muškarcu i danas još bespravna. Zvuči li vam ovo poznato i danas, osamdeset godina kasnije?
U ovoj knjizi tako možete saznati po čemu su to bile prve žene koje su stvarale povijest Zagreba (i okolice), a uz našu Mariju tu su još i: vještica Bara Kramarić, predstojnica samostana Klarisa, primalja, obrtnice, Ilirka - primadona, prve telefonistice, studentice sveučilišta, prva liječnica privatnica, čipkarica - muzeologinja, automobilistica, prva spikerica Radio Zagreba, prva jugoslavenska misica, premijerka, filozofkinja, prostitutka...
Prethodni članak
Sljedeći članak
Policija objavila nove detalje tragedije u Zagorju. Požar je bio podmetnut?
Novi detalji stravične tragedije u Zagorju: Majka se nedavno odselila
Samo premažite svinjetinu ovim prije pečenja: Meso će biti toliko mekano da se raspada, a pećnica ostaje čista!
Preminuo je poznati glumac: Pamtit ćemo ga po ulozi u kultnoj seriji
Užas na autocesti: Više ozlijeđenih u teškoj nesreći. 'Gadno, autu je ispao motor...'
[FOTO] Konjščina slavi svoj dan: 'Projekti koji su nekad izgledali nedostižno danas su stvarnost'
Novi detalji tragedije u Zagorju: Majka se htjela rastati, suprug po kući postavio kamere
FOTOGALERIJA: Održana prva amaterska utrka "Golubovečki bregi" – povijesni dan za Novi Golubovec
Zbog tragedije: Odgađa se proslava Dana pobjede u Svetom Križu Začretju
[VIDEO I FOTO] Uklanjanje starih baraka kod OB Zabok dobro napreduje
Zaboravite na tipske stanove: Arhitekt Saša Vlajo otkrio nam je kako izgleda dom u kojem je svaki kvadrat krojen po mjeri stvarnog života
Svjetski dan rendžera – 31. srpnja
Imate modernu kuću, savršenu izolaciju i snažnu klimu, ali pojavljuju se vlaga i plijesan, a vi se osjećate umorno?
Valoviti papir Dunapack zapošljava: Postanite dio uspješnog tima jednog od najvećih proizvođača papirne ambalaže u Europi
Što učiniti ako pronađete ptića?
