Zagorka Marija Jambrišak u borbi za ženska prava
Nakon izložbe u zagrebačkoj Galeriji Nova 2003. u izdanju zagrebačke izdavačke kuće Menart konačno je izašla i (dvojezič
Nakon izložbe u zagrebačkoj Galeriji Nova 2003. u izdanju zagrebačke izdavačke kuće Menart konačno je izašla i (dvojezična: englesko - hrvatski) knjiga posvećena ženskim borcima za ljudska prava - Ženski vodič kroz Zagreb Barbare Blasin i Igora Markovića.
Unutra je i naša Marija Jambrišak, učiteljica iz Krapine koja je 1871. u staroj zgradi kazališta na Markovom trgu održala prvi govor u kojem je tražila jednake uvjete rada i jednaku plaću za žene.
To se dogodilo na Prvoj općoj hrvatskoj učiteljskoj skupštini kad je rekla: Učiteljicam neka se držeći se izreke: jednaki posao, jednaka plaća: jednako pravo za sve određuje isto toliko plaće i doplate kao i učiteljim!
To je prvi put u Hrvatskoj da je žena tražila jednake uvjete rada i jednaku plaću. Učiteljsko zvanje bila je jedina javna služba u koju su žene u to vrijeme imale (ograničen) pristup jer se sve do 18. stoljeća obrazovanje žena nije bitnije mijenjalo - samostanski odgoj uz podređenost, pobožnost i smjernost i tek se u 19. stoljeću žene pušta u obrazovanje.
Gospojinska zadruga
Zakonom iz 1869. ženama je u Austro-Ugarskoj dozvoljeno da predaju u samo prva četiri razreda osnovne škole, za što su dobivale upola manju plaću, čak i za više rada. Bile su i dodatno diskriminirane nekim pravilima kao što je bila zabrana udaje, koja je u Velikoj Britaniji ukinuta tek 1944. godine.
Nakon svog govora, a na nagovor Ivana Filipovića, Marija je počela rad na udruživanju učiteljica, no Gospojinska zadruga za obrazovanje i zaradu ženskinja u Hrvatskoj i Slavoniji osnovana je tek 1900. Marija Jambrišak je povodom svog 80. rođendana (1928.) u magazinu Eva izjavila: Žena je prije 40 godina bila potpuni rob, a danas se duševno toliko podigla da je već dobar procenat današnjih žena ravnopravan za duševni rad muškarcu. Međutim, u pogledu prava nije se odonda do danas ništa promijenilo. Žena je prema muškarcu i danas još bespravna. Zvuči li vam ovo poznato i danas, osamdeset godina kasnije?
U ovoj knjizi tako možete saznati po čemu su to bile prve žene koje su stvarale povijest Zagreba (i okolice), a uz našu Mariju tu su još i: vještica Bara Kramarić, predstojnica samostana Klarisa, primalja, obrtnice, Ilirka - primadona, prve telefonistice, studentice sveučilišta, prva liječnica privatnica, čipkarica - muzeologinja, automobilistica, prva spikerica Radio Zagreba, prva jugoslavenska misica, premijerka, filozofkinja, prostitutka...
Unutra je i naša Marija Jambrišak, učiteljica iz Krapine koja je 1871. u staroj zgradi kazališta na Markovom trgu održala prvi govor u kojem je tražila jednake uvjete rada i jednaku plaću za žene.
To se dogodilo na Prvoj općoj hrvatskoj učiteljskoj skupštini kad je rekla: Učiteljicam neka se držeći se izreke: jednaki posao, jednaka plaća: jednako pravo za sve određuje isto toliko plaće i doplate kao i učiteljim!
To je prvi put u Hrvatskoj da je žena tražila jednake uvjete rada i jednaku plaću. Učiteljsko zvanje bila je jedina javna služba u koju su žene u to vrijeme imale (ograničen) pristup jer se sve do 18. stoljeća obrazovanje žena nije bitnije mijenjalo - samostanski odgoj uz podređenost, pobožnost i smjernost i tek se u 19. stoljeću žene pušta u obrazovanje.
Gospojinska zadruga
Zakonom iz 1869. ženama je u Austro-Ugarskoj dozvoljeno da predaju u samo prva četiri razreda osnovne škole, za što su dobivale upola manju plaću, čak i za više rada. Bile su i dodatno diskriminirane nekim pravilima kao što je bila zabrana udaje, koja je u Velikoj Britaniji ukinuta tek 1944. godine.
Nakon svog govora, a na nagovor Ivana Filipovića, Marija je počela rad na udruživanju učiteljica, no Gospojinska zadruga za obrazovanje i zaradu ženskinja u Hrvatskoj i Slavoniji osnovana je tek 1900. Marija Jambrišak je povodom svog 80. rođendana (1928.) u magazinu Eva izjavila: Žena je prije 40 godina bila potpuni rob, a danas se duševno toliko podigla da je već dobar procenat današnjih žena ravnopravan za duševni rad muškarcu. Međutim, u pogledu prava nije se odonda do danas ništa promijenilo. Žena je prema muškarcu i danas još bespravna. Zvuči li vam ovo poznato i danas, osamdeset godina kasnije?
U ovoj knjizi tako možete saznati po čemu su to bile prve žene koje su stvarale povijest Zagreba (i okolice), a uz našu Mariju tu su još i: vještica Bara Kramarić, predstojnica samostana Klarisa, primalja, obrtnice, Ilirka - primadona, prve telefonistice, studentice sveučilišta, prva liječnica privatnica, čipkarica - muzeologinja, automobilistica, prva spikerica Radio Zagreba, prva jugoslavenska misica, premijerka, filozofkinja, prostitutka...
Prethodni članak
Sljedeći članak
Jednostavno, a ukusno: Uskrsni kuglof koji vam mora uspjeti, a priprema se za čas
Prognostičar objavio do kad će trajati olujna kiša i jak vjetar u Zagorju
FOTO i VIDEO IZ ZRAKA: Poplava kod Zaboka, voda ušla i u kuće
NIJE GOTOVO: Vraćaju se oblaci, jak vjetar, kiša i snijeg
Najsretnija vijest 🍀 U Zagorju rođena 21 beba. Evo tko su i odakle njihove mame
Za Pavlekom izdana Interpolova tjeralica
Grad poziva ugostitelje: Prijavite se za korištenje javnih površina
VELIKA PONUDA: Pogledajte koji sve poslodavci u Zagorju upravo traže nove zaposlenike
Teška nesreća: Sudarili se motocikl i auto, jedna osoba poginula
[FOTO] Uskrsni sajam u Konjščini okupio brojne izlagače i posjetitelje
PONOVO VAS DARUJEMO: Osvojite uskrsni pinklec za sebe ili nekog koga želite razveseliti!
Što je obnova prirode?
Očna optika Cviker slavi 5. rođendan: ‘To je priča o povjerenju, zajednici i upornosti’
Invisalign i bol: boli li terapija i kako ublažiti pritisak u prvim danima?
Međunarodni dan šuma - 21. ožujka
