Zagorje obiluje autohtonim sortama vinove loze
Osim beline pronađene su još neke stare sorte poput sokola, zagorskog divljaka, smudne beline te mirkovače. – Veliko je to otkriće koje se marketinški mora iskoristiti i u Hrvatskoj i u svijetu. Dokaz je to da Zagorci ne piju kiseliše nego kvalitetna, svježa i fina vina. – zaključio je Merkaš.
Prošlog je tjedna u muzeju Žitnica u Svetom Križu Začretju održana prezentacija prve etape projekta 'Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja.' Na prezentaciji su se okupili predsjednici udruga vinara naše županije, svi zainteresirani članovi udruga i oni koji vino plasiraju na tržište te svi oni koje ova tema zanima.
Pomoć Agronomskog fakulteta, Županije i Županijske komore
O važnosti, ciljevima i saznanjima koje je donio ovaj projekt razgovarali smo s predsjednikom udruge vinara i vinogradara Sveti Križ Začretje, Slavkom Merkašem. –Na Sajmu vina u Bedekovčini nailazio sam na stare nazive nekih sorata pa sam odlučio nazvati Agronomski fakultet i tražiti nekoga tko radi na polju zaštite i revitalizacije. Predložen mi je prof. dr. sc. Edi Maletić.- govori Merkaš te dodaje da je su zagorski vinari, uz pomoć Maletića, a uz potporu Županijske komore, odlučili pokrenuti projekt očuvanja i zaštite starih sorata.
Kako svjedoči Slavko Merkaš, Županija je podržala njihovu inicijativu pa je sklopljen ugovor i projekt je mogao započeti. – Projekt je započeo 2006. godine, a trebalo je napraviti čitavu inventuru po vinogradima u Zagorju da nađemo trsove stare po 100 ili 150 godina. Takve je trebalo obilježiti i uzeti zelene listove da se preko DNA utvrdi je li određeni trs autohtona sorta ili nije.- naglasio je Merkaš.
Nevjerojatni rezultati
Rezultate koje je iznjedrila prva faza projekta, nitko nije očekivao.Naime, s raznih su sveučilišta iz Californije i Francuske zvali naše Sveučilište u Zagreb i neka druga sveučilišta po Europi ne bi li otkrili kamo pripada jedna vrsta beline koju su oni genetski našli u svojim sortama.
Istraživanje zagorskih vinara pokazalo je da je riječ upravo o krapinskoj belini, kako joj je radni naziv. –Ta krapinska belina jest roditelj Chardonnaya te je odlična podloga za još sedamdesetak sorata. To je zaista veliko otkriće.- objašnjava Slavko Merkaš.
Osim beline pronađene su još neke stare sorte poput sokola, zagorskog divljaka, smudne beline te mirkovače. – Veliko je to otkriće koje se marketinški mora iskoristiti i u Hrvatskoj i u svijetu. Dokaz je to da Zagorci ne piju kiseliše nego kvalitetna, svježa i fina vina. – zaključio je Merkaš.
Prezentacijom u Žitnici završena je prva faza projekta čije je predviđeno trajanje bilo od 2006. do 2011. godine. Uskoro će biti potpisan ugovor za drugu fazu, a prije njenog dovršetka u planu je izdavanje monografije o autohtonim sortama koja će, prema riječima Slavka Merkaša, biti izdana krajem godine.
Prethodni članak
Sljedeći članak
Preminula je jedna od najvećih zagorskih glazbenih legendi - omiljeni Radek
Stručnjakinja tvrdi: Ove će namirnice prve poskupjeti zbog goriva
Povratak zime: Snijeg i drastičan pad temperatura
Posljednji ispraćaj Antuna Jurine u utorak u 15 sati
[VIDEO] Teška prometna nesreća: Troje ljudi ozlijeđeno, stigao helikopter!
Počelo i u Hrvatskoj: 8 benzinskih pumpi već ograničilo prodaju goriva
Tri horoskopska znaka kojima će ovaj tjedan sve ići od ruke
Izvođač na velikom projektu u Humu na Sutli uveden u posao. Načelnik Drašković zabrinut zbog mogućeg kašnjenja
Premijer Plenković uputio dirljive riječi sućuti obitelji preminulog Radeka Brodarca
OŠ Franje Horvata Kiša obilježila Svjetski dan osoba s Down sindromom
Invisalign i bol: boli li terapija i kako ublažiti pritisak u prvim danima?
Međunarodni dan šuma - 21. ožujka
Proljeće dolazi – otvoreni prozori ili pametna ventilacija s rekuperacijom?
Stručnjakinja otkriva: Klasičan vrt ili gredice?
Sudjelujte u akciji 'Jeste li ih vidjeli? - proljetnice' putem mobilne aplikacije
