Ilustracija/Pexels/Pixsell

Napustila nas je Dora Maček, hrvatska znanstvenica, anglistica, skandinavistica i istaknuta književna prevoditeljica 

Dora Maček rođena je 1936., diplomirala je 1960. engleski i njemački jezik s književnošću na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala 1975. tezom 'Perifraze sa shall i will kao oznake budućnosti u razvoju engleskog jezika'. Predavala je na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu sve do 2011., a od 1994. do 2004. vodila je Katedru za skandinavistiku, koju je i utemeljila. Osim mnogobrojnih znanstvenih radova i vlastitih knjiga, Dora Maček, laureatkinja nagrade Iso Velikanović za životno djelo, potpisuje istaknute prijevode sa svih skandinavskih jezika – švedskog, danskog, norveškog i islandskog – a kao jedina stručnjakinja za staronordijski jezik na ovim područjima, našoj je publici približila islandske sage – vrhunac srednjovjekovne europske književnosti.

Svojim golemim eruditskim znanjem i poslovičnom skromnošću odgojila je mnogobrojne generacije studenata, koji je pamte kao omiljenu profesoricu, napisali su njeni kolege iz DHKP-a.

I ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izrazila je sućut u povodu smrti Dore Maček, istaknuvši kako je riječ o vrsnoj književnoj znanstvenici, anglistici i prevoditeljici koja je osnivanjem katedre za skandinavistiku otvorila dotad slabo poznata područja istraživanja u Hrvatskoj.

"Znanstveno i stručno stasala u doba doajena naše filologije druge polovine dvadesetog stoljeća, Dora Maček svojim je širokim intelektualnim interesima i znatiželjom pokrenula novi naraštaj filologa u Hrvatskoj. Baveći se dijakronijskim razvojem i povijesnim oblicima engleskoga jezika te anglosaksonskom i srednjovjekovnom engleskom književnošću, profesorica Maček te je zahtjevne teme studentima prenosila na vrlo zanimljiv i suvremen način", istaknula je Obuljen Koržinek u sućuti.

Ministrica je još jednom podsjetila da se Dora Maček, slijedeći svoje znanstvene i filološke interese, ubrzo otisnula u novo područje, utemeljujući lektorat za švedski jezik koji je u međuvremenu prerastao u studijski program. Potom je osnovala i katedru za skandinavistiku te time otvorila brojna, u nas tada još slabo poznata područja istraživanja.

Hrvatsku je kulturu, naglasila je ministrica, zadužila opsežnim znanstveno-stručnim lingvističkim opusom obogaćenim brojnim prijevodima sa skandinavskih jezika.

"Upoznala nas je sa staronordijskom mitologijom i književnošću, a osobito su značajni i njezini prijevodi islandskih saga sa staroislandskoga jezika. Svojim prevoditeljski radom pobrinula se da hrvatska kultura dobije kvalitetne i vrijedne prijevode djela skandinavske književnosti", dodala je Obuljen Koržinek.

Uz bogat znanstveni i prevoditeljski opus koji ostaje sačuvan u brojnim tiskanim knjigama i publikacijama, ono najdragocjenije što nam je Dora Maček ostavila iza sebe, dodala je ministrica, jest ljudska povezanost s brojnim prijateljima i kolegama, sa studentima u kojima je zapalila iskru ljubavi prema proučavanju jezika i književnosti, s brojnim ljudima kojima je pomogla svojim primjerom, djelima i riječima, piše Večernji.hr.