U Hrvatskoj trenutno nedostaje antibiotika koji se najčešće propisuju poput klavocina, što je problem u sezoni gripe zbog bakterijskih komplikacija, no stanje nije bitno drukčije nego prošlih godina, a uzroci su poznati, kaže predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo, a prenosi Index.

Trenutno nedostaju pedijatrijske formulacije antibiotika, što je veliki problem za pedijatre i roditelje u sezoni prehlada i gripa, kada su česte bakterijske komplikacije pa je i potrošnja antibiotika veća.
Dodatni problem je nestašica penicilinskih antibiotika, koji se široko primjenjuju pa pedijatri moraju prepisivati terapije koje se inače koriste kao rezervni antibiotici, kazala je Soldo u razgovoru za Hinu.
"Na tržištu nemamo dovoljno amoksicilin sirupa i klavocina, povremeno dolaze neke manje količine, ali već skoro godinu dana je stalni problem s klavocinom. To je posljedica globalizacije proizvodnje, jer je proizvodni pogon u Indiji imao problema s kvalitetom proizvoda pa su na kraju svi proizvođači imali problema s klavocinom".
Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da bi do normalne distribucije klavocina trebalo doći u travnju. Određene količine lijeka najavili su drugi proizvođači za sljedeći tjedan, no nakon toga se opet najavljuju nestašice, tako da se situacija mijenja iz tjedna u tjedan, govori predsjednica HLJK-a.
Nestašica lijekova nema za pacijente s teškim dijagnozama, a to su onkološki i transplantirani pacijenti, dok su povremeno prisutne kod terapija za kronične pacijente.
Riječ je o lijekovima za tlak i kolesterol, koji su najviše propisivani i najviše se troše, no ti lijekovi imaju veći broj alternativa na tržištu pa je gotovo nemoguće da ni jedan ne bude dostupan na tržištu. Također, u Hrvatskoj nema tzv. kritičnih nestašica, odnosno situacija da za neku bolest nema ni jednog lijeka.

"Ključni je problem vezan uz nestašice lijekova za ljekarnike i liječnike obiteljske medicine to što situacija u svakodnevnom radu nije identična onome što je službeno objavljeno na stranicama HALMED-a, koja je prema zakonu o lijekovima odgovorna za praćenje nestašica. Te objave ne pokazuju realno stanje", ističe Soldo, prenosi Index.

"Danas ima preko stotinu lijekova koji su objavljeni u sustavu kao nestašice, a u praksi u ljekarnama je problem puno veći. Pacijentima se može izdati zamjenska terapija samo kad nestašicu lijeka objavi HALMED inače ljekarnici i liječnici obiteljske medicine pacijentu ne mogu izdati zamjensku terapiju", ističe Soldo.
Ako lijeka nema ni veledrogerija, ljekarnik mora pacijenta ponovno uputiti obiteljskom liječniku da mu prepiše novi lijek. Kod terapija koje prepisuju bolnički specijalisti, liječnik obiteljske medicine mora kontaktirati specijalistu koji ga je prepisao ili mu pacijenta ponovno uputiti na novi pregled, pa se situacija dodatno komplicira.
Ministarstvo zdravstva stoga je predložilo u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost uspostavu novog sustava praćenja nestašica lijekova, koji bi bio zasnovan na podacima s terena, a financirao bi se sredstvima EU.
"Novi sustav za praćenje i prevenciju nestašica temeljit će se na podacima s terena. Iz zdravstvenih ustanova i ljekarna će se prikupljati podaci o dinamici izdavanja lijekova i njihovom dolasku na tržište, kako bi mogli pravovremeno saznati kada lijeka neće biti i primijeniti potrebne mehanizme da što prije postane dostupan pacijentima", kaže Soldo dodajući kako slični sustavi već postoji u Španjolskoj i Francuskoj.