Prethodni članak
Sljedeći članak

Velika promjena u zdravstvu: Ove će profesije dobiti status zdravstvenih radnika


Sanitarni inženjeri te prvostupnici i magistri radiološke tehnologije, medicinsko-laboratorijske dijagnostike i radne terapije novim će Zakonom o zdravstvenoj djelatnosti dobiti status zdravstvenih radnika. Najavio je to državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić tijekom današnje rasprave u Hrvatskom saboru, piše Index.

Novim zakonom i zdravstveno-laboratorijski tehničari definiraju se kao zdravstveni radnici koji obavljaju medicinsko-laboratorijsku djelatnost.

"Smatramo da će ovaj prijedlog zakona doprinijeti boljoj kvaliteti zdravstvene zaštite i boljoj motiviranosti zdravstvenih djelatnika jer će donošenjem ovog zakona bit reguliran njihov status u onom opsegu koji njih zadovoljava", rekao je Dulibić.

Osnivaju se četiri zasebne komore

Prijedlog zakona propisuje obvezu stručnog usavršavanja i razvoja zdravstvenih radnika, dok će se njihovo specijalističko usavršavanje urediti pravilnikom ministra zdravstva.

"Još smo ostali dužni regulirati medicinske fizičare i biologe, što je plan nakon ovog zakona. U pripremi je i novi zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti, sukladno novoj europskoj direktivi", dodao je Dulibić.

Jedna od važnijih promjena je razdvajanje Hrvatske komore zdravstvenih radnika na četiri zasebne komore. Osnovat će se komore sanitarnih inženjera, radioloških tehnologa, radnih terapeuta i zdravstvenih radnika medicinsko-laboratorijske djelatnosti. Svaka od novih komora morat će donijeti vlastiti etički kodeks te provoditi stručni nadzor i stegovne postupke nad svojim članovima.

"Predloženi model omogućit će svakoj profesiji samostalno uređivanje stručnih pitanja, razvoj vlastitih profesionalnih standarda, učinkovitije zastupanje interesa članova te snažnije sudjelovanje u razvoju zdravstvenog sustava", poručio je Dulibić.

SDP: To je umnožavanje birokracije

SDP-ov zastupnik Ivan Račan kritizirao je prijedlog razdvajanja jedne komore na četiri, ocijenivši ga "umnožavanjem birokratskog aparata". Smatra da je takav potez suprotan europskim trendovima smanjenja administrativnih prepreka i preispitivanja obveznog članstva u komorama.

"Četiri zasebne pravne osobe znači četiri skupštine, četiri upravna i nadzorna odbora, četiri predsjednika i četiri suda časti, koji će se financirati iz članarina zdravstvenih radnika", naglasio je Račan. Upozorio je i da u zdravstvu nedostaju mjere za bolju regionalnu raspodjelu radnika te praćenje dostupnosti zdravstvenih usluga iz perspektive pacijenata, neovisno o tome u kojem dijelu Hrvatske žive.

HSLS: Članarine koštaju od 300 do 1000 eura godišnje

Zastupnik HSLS-a Darko Klasić također je doveo u pitanje obvezu plaćanja članarine komori kao uvjeta za obavljanje zdravstvene profesije. "Novi članovi komore će reći da plaćaju porez na diplomu jer su stekli stručno obrazovanje, a onda se njihov rad uvjetuje obveznim članstvom u komori. Godišnja članarina košta od tristo do tisuću eura, ovisno o veličini komore", kazao je Klasić.

Ipak, pozdravio je predloženu mogućnost da se zdravstveni radnici na odluke svojih komora mogu žaliti Ministarstvu zdravstva. Ocijenio je da je to važan korak prema boljoj zaštiti njihovih prava.

Most upozorava na pitanje odgovornosti u laboratorijima

Mostov zastupnik Ivan Matić upozorio je da zakon mora jasno odrediti ovlasti i odgovornosti različitih zdravstvenih djelatnika koji rade u istom laboratoriju. "Gdje prestaje samostalnost jednog djelatnika, a počinje odgovornost drugog? Zamislite da laboratorijski uređaj pokaže da pacijent ima opasnu razinu kalija u krvi", rekao je Matić.

"Netko mora provjeriti uzorak, odlučiti treba li ponoviti analizu, netko treba pravodobno obavijestiti liječnika. Tko je za što ovlašten? Tko potpisuje nalaz i tko je odgovoran ako pogrešni nalaz dovede do pogrešnog liječenja", upitao je.

HDZ: Zakon će dugoročno ojačati zdravstveni sustav

HDZ-ov zastupnik Željko Glavić podržao je prijedlog zakona, nazvavši ga reformskom mjerom usmjerenom na dugoročno jačanje zdravstvenog sustava.

"Omogućuje se prijelaz s općeg i centraliziranog modela na strukovnu diferencijaciju sustava kroz osnivanje četiri zasebne komore za svaku od djelatnosti. Omogućava se i nastavak dodatnih ulaganja u ljudske resurse na svim razinama zdravstvene zaštite u javnozdravstvenom sustavu", ustvrdio je Glavić, donosi Index.

 

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook