Prethodni članak
Sljedeći članak

TUŽNIJA STRANA ZAGORJA: Sve više Zagoraca traži i dobija socijalnu pomoć


Nedavno objavljeno istraživanje pokazalo je da Hrvati 40 posto prihoda troše na hranu, koja je skuplja za 20 posto u odnosu na lani, a građani strahuju da će uvođenjem eura s početkom iduće godine sve još poskupjeti. Iako je službeno inflacija 12.8 posto, mnogi smatraju da je to i puno više. Upravo su cijene hrane najviše porasle, a nju slijede restorani i hoteli, pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva. Mnogi jedva krpaju kraj s krajem, brojni se građani suočavaju i s nemogućnošću plaćanja režija koje su također poskupjele, a problem siromaštva, koji u Hrvatskoj postoji otprije, sada se intenzivira. U redovima za pučke kuhinje diljem Hrvatske stoje samci, obitelji s više članova, samohrani roditelji, starci. Problem siromaštva već je posljednjih godina produbila koronakriza, potres te nezaustavljivo starenje stanovništva u Hrvatskoj, a sada još jače i inflacija.

 

Raste broj zahtjeva za jednokratnim naknadama

Iako se broj osoba na socijali smanjivao tijekom proteklih godina (nakon 2014. kada smo u Hrvatskoj imali više od 100 tisuća ljudi na socijali), kako zbog rasta standarda i veće zaposlenosti, ali i iseljavanja te, smatraju mnogi stručnjaci, rigidnih uvjeta za dobivanje socijalne pomoći, sada se situacija ponovo mijenja, što smo provjerili i u četiri centra za socijalnu skrb na području Krapinsko – zagorske županije. Iz Centra za socijalnu skrb Krapina kažu kako je ove godine broj korisnika prava na jednokratnu naknadu porastao za 10 posto u odnosu na lanu. – Riječ je o pravu koje se priznaje u novcu ili naravi, samcu ili kućanstvu koje zbog podmirenja izvanrednih troškova nastalih zbog trenutačnih životnih okolnosti nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe. Upravo povećanje troškova ogrjeva i drugih energenata te općenito troškova osnovnih namirnica dovelo je do nemogućnosti korisnika da podmire osnovne životne potrebe, radi čega ostvaruju pravo na jednokratnu naknadu – pojasnio je ravnatelj CZSS Krapina Sergej – Augustin Erdelja. Istaknuo je i kako korisnici prava na minimalnu naknadu, osobne invalidnine i udomiteljske obitelji iz sustava socijalne skrbi ostvaruju i pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata, koja je povećana na 500 kuna mjesečno (do sada 200 kuna), a obuhvaća sufinanciranje troškova električne energije i plina.

 

Nedovoljno za život

Jednokratna naknada za samca kroz cijelu godinu iznosi 2.500 kuna, a za obitelj 3.500 kuna. Uslijed poskupljenja od početka godine, povećan je i broj korisnika takvih jednokratnih naknada i u Centru za socijalnu skrb Zlatar Bistrica. – Do kraja listopada isplatili smo 197 naknada za 143 korisnika, a tijekom cijele lanjske godine isplaćeno je sveukupno 200 naknada za 141 korisnika, vezanih uz podmirenje osnovnih životnih potreba, potreba uslijed promjene zdravstvenog stanja, školovanja djece i drugo – kaže ravnateljica CZSS Zlatar Bistrica Marija Kurtanjek Balić. Ovaj Centar trenutno ima 1026 korisnika prava iz sustava socijalne skrbi, od toga 109 korisnika minimalne naknade, 336 korisnika osobne invalidnine te 522 korisnika doplatka za pomoć i njegu. – Osim ovih prava, isplaćuju se i jednokratne naknade, naknade u vezi s obrazovanjem, naknade za osobne potrebe korisnika smještaja, naknade za redovito studiranje. S obzirom na povećanje troškova života i činjenicu da mnoge obitelji imaju više djece čije su svakodnevne potrebe povećane, s obzirom na školovanje i obrazovanje, staračka i samačka kućanstva čije su pak potrebe povećane zbog zdravstvenog stanja te malih primanja, navedena novčana pomoć naravno nije dovoljna za dostojan život – kaže još Kurtanjek Balić.

 

Više korisnika osobne invalidnine

U sva tri centra (iz CZSS Zabok do zaključenja broja nismo dobili odgovore) kažu kako se iz godine u godinu povećava broj korisnika osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu, kao i potreba za trajnim smještajem osoba u ustanove socijalne skrbi ili udomiteljske obitelji, čime se osigurava intenzivna skrb i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba kada to nije moguće osigurati u obitelji. Osobna invalidnina iznosi 350% osnovice, tj. 1750 kuna, a doplatak za pomoć i njegu smanjeni iznos je 420 kuna, a puni iznos 600 kuna. Ravnateljica Centra za socijalnu skrb Donja Stubica Stanislava Erdelja kaže kako stubički Centar i inače tijekom zimskog perioda ima povećani broj zahtjeva za jednokratnu naknadu, u odnosu na ljetni period. – To je zbog toga jer ljudi i našim jednokratnim naknadama kupuju ogrjev, ako im nije dovoljno ono što su pribavili u ljetnim mjesecima, pa tako s krajem listopada imamo 451 zahtjev za ostvarivanjem prava na jednokratnu naknadu – kaže Erdelja te dodaje kako je Centar tijekom godine priznao i 21 naknadu za osobe s raseljenih područja zbog rata. Kaže kako se broj korisnika zajamčene minimalne naknade nije značajno povećavao te su to na ovom području uglavnom samci i radno nesposobne osobe, no ono što se itekako povećava je doplatak za pomoć i njegu i osobnu invalidninu, koji se priznaju po osnovi bolesti korisnika. – Veliki problem Centrima zadaje nedostatak smještajnih kapaciteta, kada je potrebno osobu smjestiti odmah, jer je bolesna, jer se otpušta iz bolnice i slično – pojasnila je ravnateljica stubičkog Centra.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook