Stručnjaci upozoravaju: Bolesti koje se prenose sa životinja mogle bi izazvati brojne smrtonosne epidemije do 2050.
Određene bolesti koje se prenose sa životinja na ljude mogle bi ubiti 12 puta više ljudi 2050. godine nego 2020. godine, tvrde znanstvenici.
Poslovni dnevnik piše kako su stručnjaci iz američke biotehnološke tvrtke Ginkgo Bioworks pozvali na “hitnu akciju” za smanjivanje rizika za globalno javno zdravlje. Epidemije uzrokovane zoonotskim bolestima mogle bi biti češće u budućnosti zbog klimatskih promjena i krčenja šuma, upozorili su.
Analiza je promatrala povijesne trendove za četiri određena virusna patogena. Radilo se o filovirusima, koji uključuju virus ebole i virus Marburg, SARS Coronavirus 1, virus Nipah i virus machupo, koji uzrokuje bolivijsku hemoragičnu groznicu.
Studija nije uključila covid-19, koji je izazvao globalnu pandemiju 2020. godine i vjerojatno potječe od šišmiša.
Znanstvenici su pregledali više od 3150 izbijanja između 1963. i 2019., identificirajući 75 prijenosa sa životinja na ljude u 24 zemlje.
Baza podataka pokrivala je epidemije o kojima je izvijestila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), izbijanja koja su se dogodila od 1963. godine i koja su ubila 50 ili više ljudi te povijesno značajne događaje uključujući pandemije gripe 1918. i 1957. godine.
Događaji su prouzročili 17.232 smrti, od kojih je 15.771 uzrokovano filovirusima i uglavnom se dogodilo u Africi.
Znanstvenici su rekli da su se epidemije povećavale za gotovo 5 posto svake godine između 1963. i 2019., a smrtnost je porasla za 9 posto.
“Ako se ove godišnje stope porasta nastave, očekujemo da će analizirani patogeni uzrokovati četiri puta veći broj prijenosa i 12 puta veći broj smrtnih slučajeva 2050. nego 2020.”, dodali su.
Oni su također sugerirali da su brojke vjerojatno podcijenjene zbog strogih kriterija uključivanja patogena u analizu i isključivanja covida-19.
Rekli su da procjena dokaza sugerira da nedavne epidemije izazvane prelijevanjem zoonoza “nisu aberacija ili slučajnost” već slijede “višedesetljetni trend u kojem su epidemije izazvane prelijevanjem postale veće i učestalije”.
Tim je dodao da je “potrebna hitna akcija za rješavanje velikog i rastućeg rizika za globalno zdravlje” na temelju povijesnih trendova.
Nalazi studije objavljeni su u časopisu BMJ Global Health.
Prethodni članak
Sljedeći članak
Tužna vijest: Napustila nas je još jedna zagorska legenda
Nevjerojatno uskrsno čudo: Jedan horoskopski znak čeka golema sreća i bogatstvo
[VIDEO] Kaos na sjeveru: S ceste izletio i školski autobus pun djece!
VAŽNO: Velike promjene za bolovanja u Hrvatskoj
Amerikanac koji je kupio kuću u Zagorju naišao na nove probleme: 'Bolje da ju je..'
Učenik u školu donio zračni pištolj: Pozvani policija i socijalne službe
Sanitarna zabranila prah koji je zaludio mlade u Hrvatskoj, prazne se police i web shopovi
Maloljetnik motorom pokušao pregaziti policajca pa ga htio podmititi s 1000 eura
U našem susjedstvu proglašeno izvanredno stanje: Pao obilan snijeg, deseci tisuća ostali bez struje....
Predstavljanje rezultata istraživanja „Mala rijeka, veliki svijet: ribe i školjkaši rijeke Sutle“
Zamagljeni prozori su prvi alarm: ignoriranje kondenzacije vodi ravno do plijesni
Organskom gnojidbom do boljeg uroda voća i povrća - sad je pravi trenutak
Dođite u Klanjec i upoznajte skriveni svijet rijeke Sutle
Kraj starim metodama prozračivanja: 2026. donosi toplu i učinkovitu zaštitu od vlage i plijesni
