Povodom Svjetskog dana pčela, Savez udruga pčelara Krapinsko – zagorske županije organizirao je edukativno predavanje za javnost na temu Mirisi i okusi hrvatskih medova. I onoga što nije med. Događanje je organizirano u suradnji s Udrugom pčelara Krapina te Hrvatskom udrugom senzorskih analitičara meda, a pod pokroviteljstvom Krapinsko – zagorske županije.

Edukativno predavanje okupljenima su pod Gupčevom lipom u Gornjoj Stubici, u nedjelju, 24. svibnja, održali vrsni senzorski analitičari meda te upoznali pčelare, ali i potrošače, kroz vođenu degustaciju s okusima meda iz raznih krajeva Hrvatske, kao i najčešćim oblicima patvorenja meda.

-Mi se kao pčelari borimo da bismo kupce educirali da znaju što je pravi med i kako ga prepoznati, ali i da pčelari budu educirani da znaju usporediti medove i da to znaju prezentirati kupcima, odnosno da znaju svoj proizvod prezentirati na najbolji mogući način. Vrlo je važno dati ljudima do znanja da okus i miris meda najčešće nema nikakve veze s okusom ili mirisom cvijeta. Primjerice, med od kadulje iz primorske Hrvatske nema veze s mirisom i okusom kadulje kakvu poznajemo, primjerice, u čaju. A potrošači se susreću na tržištu s nečim pod deklaracijom kadulje, što uopće nije med, pa kad dođu kod pčelara koji im nudi pravi med od kadulje, onda se čude – pojašnjava predsjednik Saveza udruga pčelara KZŽ Božidar Ladišić.

Problem je to koji zadaje glavobolje mnogim pčelarima, jer se na tržištu pojavljuju patvorine po nižim cijenama, koje privlače kupce koji nisu ni svjesni da ne konzumiraju pravi med. Zbog toga je važno educirati potrošače i upozoriti ih da je važno poznavati medove, ali i dobro čitati deklaracije. Jednako tako, važno je educirati i pčelare, zbog čega je i jedan dio zagorskih pčelara nedavno završio ciklus edukacije za senzoričare.

-Upravo je promicanje kulture trošenja najboljih medova u Hrvatskoj cilj ovakvih događanja, koja služe kao edukacija pčelarima i potrošačima. Ponudili smo na degustaciju medove iz cijele Hrvatske, ali i jednu, nazovimo ju, crnu zonu, kako bi se upoznali s patvorinama i u budućnosti ih znali prepoznati. Da bi to znali, i pčelari se trebaju upoznati s drugim medovima koji se pojavljuju na tržištu, kako iz drugih krajeva Hrvatske, tako i o onim sumnjivima – naglasio je Dražen Lušić, predsjednik Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda, ujedno i profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci, koji je uz druge senzoričare na ovom događanju bio zadužen za edukaciju posjetitelja.

Istaknuo je kako je prema posljednjim istraživanjima na razini Europe na tržištu čak 47 posto medova sumnjive kvalitete, što znači da postoji itekako prostora za poboljšanje u proizvodnji, ali i u kontroli ponude na tržištu.
Pohvalio je zagorske pčelare u kvaliteti meda koju nude i s kojom osvajaju nagrade, što dokazuje i europska zaštićena oznaka izvornosti zagorskog bagremovog meda.

U Krapinsko – zagorskoj županiji registrirano je 600 pčelara i nekoliko tisuća košnica. Kad je dobra godina, to bi značilo oko 20 do 30 kilograma meda po košnici. – Mogu reći da uglavnom prodamo sve na kućnom pragu ili na sajmovima, jer imamo kvalitetu i dugogodišnje iskustvo, kao i kupce koji su nam preporuka za dalje. Kao i svaka druga poljoprivredna proizvodnja na otvorenom, tako i mi pčelari imamo rizike. Ove godine smo ponovo 1. svibnja imali niske temperature i na pojedinim mikrolokacijama mraz, pa je stradao bagrem. Uglavnom, ulaganja su velika i s cijenom od 10 eura po teglici samo pokrijemo ulaganja i održavamo proizvodnju. Nije to posao od kojeg se može živjeti, već samo hobi sa strane. I struktura pčelara je sve starija, sve su nemoćniji, a to je posao koji zahtijeva jako puno rada, pogotovo u određenim momentima. Ipak, dok nas zdravlje služi, ne odustajemo –
zaključuje Ladišić.