Stalna prozivanja gradske vlasti od strane zaštitara prirode, nekih građana, političkih konkurentata koji su ponovno posegnuli za slanjem letaka građanima, nagnalo je gradonačelnika Ivana Tuđu da se obrati javnosti.

- Problema uvijek ima i biti će jer ne mislim uvijek svi isto. Tako i kod ekologije. Mi smo dali izraditi studiju obnove oba parka koja bi trebala biti gotova ovih dana. Treba podsjetiti da je od 1965. park Donje Oroslavje zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture, međutim u trenutku kad je zaštićen već je bio devastiran jer igralište postoji od četrdesetih godina. Kad je zaštićen park, zaštićena su i igrališta. Neki naši preci su napravili na trećini parka sportske terene. Tu je po meni iluzorno govoriti da je to park i zaštićeno područje jer godinama nitko nije vodio brigu o zaštiti. Mi znamo da je park zaštićen, međutim da bi se tu sportske aktivnosti mogle odvijati taj dio treba iz zaštite skinuti, a preostli dio iako je i on devastiran da ga se sistematski uredi. Mi želimo samo minimalne uvjete da bi se naši sportaši mogli natjecati jer nemamo adekvatno i alternativno rješenje za novo nogometno igralište, teniske terene i asfaltno igralište. Tu i srednja škola ima mjesto za održavanje tjelesne i zdravstvene kulture. Nažalost, trećina parka nema više nikakve elemente perivoja kakav je nekad bio – veli gradonačelnik.

Skinuti zaštitu

Po njemu, da bi se bilo što moglo raditi treba skinuti zaštitu. O svim intervencijama obavještavan je Zavod za zaštitu spomenika kulture KZŽ, a riječ je obično o rezanju suhih grana i niskog raslinja. U principu, čak i za šišanje trave trebala bi dozvola.

- Gornji park pak uopće nije pod zaštitom. Kao i donji, podijeljen je u tri zone. Prvi dio perivoja, parter, zatim industrijski dio gdje je Astra i treći, donji dio uz jezero. Mi planiramo zaštititi parter i u konačnoj varijanti nakon uređenja partera i jezera koje bi imalo funkciju gradskog parka, maknuti građevine nastale na mjestu izgorjelog dvorca. To je postupak koji će dugo trajati. Iz prostornog plana to smo mjesto skinuli kao mjesto industrije i to je veliki doprinos ove vlasti. Time se industrijske i građevinske aktivnosti zaustavljaju. Ako u budućnosti bude novaca i sredstava u planu je rekonstrukcija dvorca i to je najoptimističnija varijanta. Postoji i varijanta da se industrijski prostori pretvore u multikulturalni centar, a svi znamo da je tendencija u Europi da industrijska arhitektura postaje muzejski i kulturni prostor – smatra Tuđa.

Kamen smutnje je i pitanje što je park, a što nije park. Mnogobrojne fotografije pokazuju granice parka i Tuđa se ne može složiti s onima koji tvrde da park obuhvaća mjesto gdje su nekad bile građevine.

- Oroslavčani znaju da je tu bio tzv. ciganski tabor, odnosno kuća za poslugu, zatim vodotoranj i prvi od ceste, a opet uz rub partera glasshaus ili staklenik koji je kasnije pretvoren u kino. Te su građevine kasnije srušene, a meni nije jasno tko je to odobrio. Na njihovom mjestu je gola ledina i livada. Mi sad na tom mjestu gdje su bile građevine namjeravamo sagraditi gradsku vijećnicu, obnoviti vodotoranj i napraviti jedna poslovno-stambeni objekt, a još ćemo vidjeti što bi to konkretno bilo, koji će imati oblike ili barem obrise arhitekture koja je bila na tom mjestu. To je oduvijek bila granica parka i on je završavao na zgradama. Nije bilo parka iza – tvrdi gradonačelnik.

Razgovor s građanima

Obavljeni su i razgovori s građanima u Ulici Matije Gupca i njima je prezentiran plan. Tuđa smatra da će Oroslavje elaboratima dobiti stručni pristup, bez obzira što se o struci mislilo. Svako drvo će se upisati, provjeriti mu zdravstveno stanje i bit će i dalje praćeno. Neka će nažalost morati biti maknuta jer su bolesna, stara ili ne odgovaraju prostoru. Na ta mjesta bit će posađene biljke koje struka odredi, a ne temelju fotografija i dokumenata. Jezero bi se trebalo povećati, okameniti obale, a bazen zatrpati. Moglo bi služiti za natjecanja i rekreaciju, a oko jezera bi bile šetnice i pokušala bi se obnoviti kamena plastika, prije svega glorijeta, stepenice, fontane. Dinamika će zavisiti od financija. Završni dio elaborata biti će projekt s troškovnikom kojim će se konkurirati na natječajima fondova i ministarstva.