Riznica Festivala kajkavskih popevki bogatija za 24 nove popevke
Završen jubilarni 60. Festival kajkavskih popevki
Sinoć je koncertom „novih popevki“ završio jubilarni 60. Festival kajkavskih popevki, čija je riznica bogatija za 24 nova notna zapisa. Vrijeme će, kao jedini objektivni presuditelj, pokazati koja će popevka „preživjeti“ do idućega krapinskoga susreta skladatelja, tekstopisaca i pjevača. Stara je istina kako se o ukusima ne raspravlja, pa je tako i sinoćnji festivalski događaj bio bogat popevkama „za svačije uho“. Spretno su kombinirane tzv. „laganice“ i „veselice“, pa „tko voli, neka izvoli“.
Atmosfera u gledalištu nije bila tako nabijena emocijama, kao na koncertima „Popevke zanavek“, što je i razumljivo, ali kad svi izvođači na samome kraju zapjevaju „Zagorci smo, ljudi pravi, kaj nam pak moreju“, publika ustaje sa sjedišta i zajedno s izvođačima daje si oduška pjevajući jednu od najljepših kajkavskih popevki, ne štedeći dlanove.
[slka3]
Gledajući u cjelini, bila je to lijepa festivalska priredba, uz reviju narodnih nošnji i nisku pamtljivih interpretacija. Publika je pljeskom vraćala na pozornicu Tatianu Cameron Tajči kojoj je Hrvoje Herček namijenio svoju popevku „Mati moja“, Adama Končića kojemu je njegov festivalski suradnik, Ivan Kovačić, uglazbio vlastite, za festivalsku pozornicu neobične stihove „Od Boga dana“, Mirka Švendu Žigu ( možda najsnažnija festivalska pjevačka interpretacija! ), mladoga Dina Miklaužića (on i sestra Karla pjevali su uglazbljene stihove Nikole Kristića)…Po subjektivnoj prosudbi u samome vrhu ovogodišnjega festivalskoga izdanja popevke su Žarka Tušeka „Za cajte vse“, Tonija Glowatzkoga „Spomenki v domaji“ , Marija Božića „Ve na žice deni roke“ i već spomenutoga Ivana Kovačića. U odličnim interpretacijama Gordane Ivanjek Tušek, Tanje Mršić, Lucije Jelušić Šimatović i Dominika Padarića, te Adama Končića.
Nepravedno prešućeni autori
Festivalski voditelji, Maja Ciglenečki i Ivan Dorian Molnar, nisu krivi što su u najavi popevke „Spomenki v domaji“ prešutjeli autore, nego onaj koji je na HTV-u pisao najave! Tako je učinjena nepravda prema tekstopiscu Radovanu Novini (možda jedan od poetski najsnažnijih tekstova) i skladatelju Toniju Glowatzkom koji se nakon dva desetljeća dugoga festivalskoga izbivanja vratio „Krapini“. A jedan je od onih koji je svojim stvaralaštvom zadužio kajkavsku popevku i često nagrađivan u festivalskim godinama kada su se dodjeljivale nagrade.
Oni koji pažljivije prate festivalski koncert primijetili su kako za dirigentskim pultom nije bilo Siniše Leopolda, koji je od 2008. bio umjetnički ravnatelj. Naime, on to više (svojom željom) nije , ali sudjelovao je kao skladatelj popevke „Diši, diši…na tebe mi se …“. Novi je šef festivalskog orkestra Robert Mihovilić, koji je besprijekorno obavio svoju zadaću i o kojemu bi valjalo razmišljati kao mogućem novom umjetničkom ravnatelju!? Osim njega, za dirigentskim pultom bili su Matija Fortuna i Antun Tomislav Šaban. Svi sudionici ovogodišnjega Festivala zavrijedili su po jedan „Krapinski venček“ Ivana Hršaka Belka , u interpretaciji Roberta Svetlačića, Anite Huđek i Iliraca.
Prethodni članak
Sljedeći članak
Rok je 31. siječnja: Ovo trebate učiniti da ne izgubite pravo za plaćanje
VAŽNO: Porezna uprava uputila obavijest građanima
Djevojka umrla u kadi, dimnjak i bojler ispravni. Stigao šokantan nalaz
Premijer Plenković sutra dolazi u Zagorje s ministrima, župan Kolar: 'Dijete se vratilo majci'
PROMETNA NESREĆA: Sudarila se tri auta
Uskoro nestaje struje u dva gradska naselja i 7 mjesta diljem Zagorja
Ova 3 znaka plivat će u novcu, zvijezde im otvaraju put do neviđenog bogatstva
Ova ideja može spasiti Europu, ali Hrvatima se neće svidjeti
Netko je u Hrvatskoj osvojio 400.000 eura na Eurojackpotu! Zna se kamo ide lova
Dođite u Krapinu na predstavljanje rezultata velikog istraživanja
Zamagljeni prozori su prvi alarm: ignoriranje kondenzacije vodi ravno do plijesni
Ovaj stan u idealnom mjestu za život u Zagorju može biti vaš
Što učiniti ako naiđete na leptira koji prezimljuje?
Ne treba vam iskustvo: Evo kako se možete uključiti u veliko zimsko prebrojavanje ptica
