Koliko god mnoge stvari u Hrvatskoj djelovale nasumično, nekakvo planiranje ipak postoji. Barem u Ministarstvu financija. Pa se tako ondje revno predviđaju prihodi i rashodi državnog proračuna, čak i nekoliko godina unaprijed. I to po zbilja najšarenijim mogućim stavkama. Između ostaloga, projekcije tako uključuju i koliki dio proračunskog kolača će s prihodovne strane činiti novac od kazni i upravnih mjera, koji se u najvećoj mjeri prikuplja od kazni za prometne prekršaje, piše Autoklub.

Odnosno, puni iz džepova vozača. Stoga nam je bilo zanimljivo vidjeti da Ministarstvo financija smatra da će ovaj prihod u 2025. “slijediti trendove dosadašnjih kretanja”, što je zapravo eufemizam za višegodišnji rast prihoda po ovoj stavci. Da je tome tako, svjedoči i to što je ne tako davne 2018. država na ime kazni i upravnih mjera očekivala zaraditi 574 milijuna kuna, odnosno današnjih oko 75 milijuna eura, dok u 2025. planira omastiti brk s čak 163,9 milijuna.

Riječ je tako o porastu prihoda na račun ove stavke od nimalo zanemarivih 88,9 milijuna eura, odnosno gotovo 120 posto. Nije nimalo ugodno za vidjeti niti projekcije za sljedeće dvije godine, koje jasno ukazuju da nema kraja rastu planiranih prihoda po ovoj osnovi. Već u 2026., naime, očekuje se prihod od 168,2, a godinu kasnije od čak 173 milijuna eura.

Trebamo li se stoga svi skupa ozbiljno zabrinuti da policija kreće u dosad neviđenu represiju na cestama i da će kazne za prometne prekršaje pljuštati kao na traci? Ne nužno. Rast prihoda po ovoj osnovi vjerojatno neće biti niti posljedica paprenijih kazni, jer koliko nam je poznato, u pripremi nisu izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

To znači da bi iznosi kazni za prometne prekršaje trebali ostati nepromijenjeni, isti onakvi kakvi su vrijedili i prije nego što su konvertirani iz kuna u eure krajem 2022. Gdje se onda krije mogućnost za ubiranje većeg novca iz džepova vozača? Čini se da se odgovor nameće iz predloženih novih odredbi Prekršajnog zakona, koje bi trebale na snagu stupiti sljedećih mjeseci.

Sreća u nesreći je, naime, da država ne planira, barem ne u skorije vrijeme, drastično povećati iznos prekršajnih kazni, već poboljšati njihovu naplatu. U tu svrhu se u Prekršajnom zakonu namjerava povećati maksimalni iznos novčane kazne koju vozač može platiti odmah i u pola cijene.

U ovom trenutku granica je povučena na 265,45 eura, što odgovara iznosu od nekadašnjih 2000 kuna. Ideja je da se taj iznos poveća na 380 eura i tako motivira i one koji su se ozbiljnije ogriješili o zakon da kaznu plate uz ozbiljan popust. Nema sumnje da bi time u konačnici profitirao i proračun, kroz revniju naplatu kazni za prometne prekršaje. Popustu usprkos.

Boljem punjenju proračuna od kazni za prometne prekršaje trebalo bi pomoći i predloženo ukidanje mogućnosti plaćanja 2/3 iznosa kazne izrečene u presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim. Tim potezom prekršitelje se želi staviti u poziciju da dobro razmisle prije podnošenja prigovora protiv prekršajnog ili obaveznog prekršajnog naloga i radije odmah plate kaznu u zakonskom roku koji im omogućuje spas barem trećine novca, nego da iskušavaju sreću na sudu. Tim potezom zasigurno bi se mogla povećati naplata izrečenih kazni na mjestu počinjenja prekršaja, ali i osjetno smanjiti tradicionalno veliku gužvu na domaćim sudovima.

Hoće li spomenuto biti dovoljno da bi se zadovoljili apetiti u Ministarstvu financija vezani uz prihode od prometnih prekršaja u sljedećim godinama tek ostaje za vidjeti, no povijest nas uči da vozači dobro reagiraju kad im se ponudi popust na plaćanje kazne.

Mogućnost plaćanja kazni u pola cijene na mjestu počinjenja prekršaja, vrijedi se podsjetiti, prvi je put uvedena 2013., a krajem te iste godine tadašnji ministar pravosuđa Orsat Miljenić pohvalio se da je naplata u prvoj godini provedbe porasla za nestvarnih 85 posto. Nema stoga sumnje da će spomenute zakonske novine pozitivno utjecati na punjenje proračuna.

Mogućnost plaćanje kazni za prometne prekršaje u pola cijene dokazano pozitivno utječe na naplatu. Kada je ta mogućnost uvedena 2013., naplata je ekspresno skočila za čak 85 posto

Inzistiranjem na plaćanju kazni na licu mjesta počinjenja prekršaja zakonodavci ne žele samo pospješiti punjenje proračuna, već i smanjiti gužve na prekršajnim sudovima

Gotovo nestvarno zvuči podatak da država već 2027. na ime kazni i upravnih mjera očekuje zaraditi čak 173 milijuna eura, gotovo sto milijuna više nego 2018.

Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova ima zadatak zavesti red na cestama, no od njega se očekuje i obilno punjenje proračuna

Prekršitelji su dosad mogli uštedjeti pola iznosa kazne samo za prekršaje za koje je predviđena maksimalna kazna do 265,45 eura. Sada se ta granica povisuje na 380 eura.