Travnjački voćnjaci bili su značajni u razdoblju kada je voće bila dragocjena hrana za preživljavanje na selu. U razdoblju razvoja intenzivne poljoprivrede travnjački voćnjaci izgubili su značaj u tom smislu. Danas kad se njihov broj znatno smanjio i raznovrsnost u prirodi je narušena, na travnjačke voćnjake gleda se na drugi način. Jedan od danas rijetkih primjeraka travnjačkog voćnjaka, kojem se pridaje velika pažnja, jest trnac u Radoboju. Zavorili smo u njegovu prošlost.

Prve divlje jabuke

Zahvaljujući poduzetnim rudarima iz Radoboja 1833. godine donesena je odluka o osnivanju škole. Rudarska škola u Radoboju počela je s radom 1835. godine, a prva školska zgrada sagrađena je 1846. godine kod radobojske crkve u kojoj je nastavu pohađalo 138 učenika. Školska zgrada uz koju se nalazi današnji Radobojski trnac sagrađena je 1900. godine. Dvadesetak godina kasnije počela je sadnja prvih podloga divlje jabuke na koju su cijepljene sorte voćaka očuvanih do danas, ispričala nam je ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode krapinsko – zagorske županije, Dijana Hršak.

Revitaliziran 2007. godine

Travnjački voćnjaci dio su tradicionalnog ruralnog krajobraza nekog područja. Kao poseban i važan dio živoga okoliša, oni tvore jedinstvena staništa za vrste koje su načinom života vezane uz kulturni krajolik. Krošnje travnjačkih voćnjaka staništa su brojnih životinja. U trulim dijelovima debla naseljavaju se mravi, hruštevi i ostali kukci kojima se hrane veliki i mali djetlić i zelena žuna. U deblima grade gnijezda velika sjenica, čvorak, brgljez, vijoglav, mrka crvenperka te poljski domaći vrabac. Veće duplje naseljavaju ćukovi i sove. U njima se također mogu naći puhovi, kune i šišmiši kao i stršljani, ose i pčele. - Zajedničkim radom Općine Radoboj i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode KZŽ Radobojski trnac revitaliziran je 2007. godine i od tada se oplemenjuje edukativnim i rekreativnim sadržajima. Osnovne informacije o povijesti i nastanku trnaca mogu se pročitati na interpretacijskim tablama. Za korisne kukce izgrađen je veliki hotel za korisne kukce kako bi se očuvala i povećala brojnost korisnih kukaca koji su izuzetno dobri oprašivači i regulatori brojnosti štetnika. Da bi privukli ptice, postavljene su kućice za ptice, a za ježa postavljena je ježeva kućica. Duž trnaca postavljena je Zelena učionica sa 6 didaktičkih elemenata koja služi za održavanje škole u prirodi za učenike osnovne škole. Također, uz zagorski plot koji ga omeđuje posađene su perunike koje svakog svibnja svojim mirisnim i bogatim cvjetovima čine boravak u trnacu još ljepšim i ugodnijim – kaže Dijana Hršak.

Tradicija i moderni sadržaji

Na dnu trnaca nalazi se dječje igralište za najmlađe u čijoj blizini je klupa za dojenje te natkrivena terasa koja je do sada služila i za održavanje manifestacija, edukacija do društvenih okupljanja u organizaciji lokalne zajednice i Javne ustanove. Kako bi potaknuli najmlađe na čitanje, u sklopu terase je postavljena kućica za knjige. Trnac je također opremljen urbanom opremom poput klupa i koševa za otpad. - Uz očuvanje tradicije uzgoja voća kroz proteklih desetak godina kroz različite programe i projekte ulagalo se u zgradu stare škole koja je danas moderni muzej Radboa, stambena kuća u kojoj su nekad živjeli učitelji danas je jedinstvena Kuća vinove loze i sjedište Općine Radoboj, a nekad pomoćno spremište danas je Centar za prirodu Zagorje koji je centralno mjesto prezentacije i promocije prirode KZŽ, a koji zajedno predstavljaju simbiozu u radu Općine Radoboj i Javne ustanove – ističe Hršak. U trnacu je početna točka Planinarsko poučne staze „Putovima orhideja“ koja se prostire na 16 kilometara duge staze na Strahinjčici, a u njegovoj neposrednoj blizini nalazi se i moderno odmorište za bicikliste. Radobojski trnac danas omiljeno je mjesto okupljanja stanovnika Radoboja, mjesto je edukacije i rekreacije u kojem se isprepliću tradicija i moderni sadržaji gdje se u svakom trenutku u svako godišnje doba može pronaći mira i spokoja.

Budućnost

- Budućnost travnjačkih voćnjaka je u rukama čovjeka, zato je potrebno probuditi svijest ljudi i očuvati prirodnu raznolikost koju smo naslijedili. Očuvanjem i održavanjem travnjačkih voćnjaka pomažemo očuvati biološku raznolikost i autohtone biljne i životinjske vrste. Ujedno se mnoge stare i zaboravljene sorte voća spašavaju od nestajanja što u slučaju Radobojskog trnaca znači tradicija stara više od 100 godina. U tu svrhu svake godine trnac obogatimo nekom novom voćnom sadnicom, starom pomalo zaboravljenom vrstom ili sortom, uklopimo neki novi element te nam je zadaća da ga s ponosom održavamo za buduće generacije – zaključuje ravnateljica Dijana Hršak.