Napisima u prošlom broju Zagorskog lista ponovo je aktualizirana ideja spajanja Zagorja i Zagreba tunelom kroz Medvednicu. U čitavoj priči nezaobilazna je i općina Stubičke Toplice.




ZL: Što vi mislite o toj ideji?

Bosnar: Sama ideja o izgradnji tunela za Hrvatsko zagorje u jednom je pogledu dobra, a u drugom katastrofa. Hrvatsko zagorje će izgradnjom tunela doživjeti ekološku katastrofu, a nakon toga i katastrofu razvoja industrije koja Zagorju ne treba, jer je ostalo čisto, zeleno Zagorje, a probojem tunela se jedan dio industrije seli iz grada Zagreba u Zagorje. Nemam ništa protiv toga da se Zagorci zaposle, ali uništavanjem ovog krajolika, Hrvatsko zagorje gubi identitet zelenog Zagorja, postaje industrijski centar i kao takvog, u daljnjem razvoju, ja ga vidim kao jedan Črnomerec ili Kustošiju. Tako da, po meni, tunel Hrvatskom zagorju ne treba. Ne znam, svi sad pričaju o tom tunelu. Je li to predizborna farsa gospodina Bandića, da li je to nečije slaganje zasluga, odnosno, podizanje spomenika nekome, ne znam, ali moram reći da Hrvatsko zagorje time ne dobiva puno. Jedino ako usko gledamo, Zagorje dobiva samo u razvoju industrije i naseljavanju, no međutim, u daljnjem periodu samo gubi. Nestaje kao jedna prirodna cjelina i stapa se sa jednom urbanom sredinom, a to je grad Zagreb.

ZL: Postoji već i studija o tunelu u kojoj se spominju razne varijante. Gotovo u svaku od njih uključene su i Stubičke Toplice, razni tuneli, viadukti… Kako bi se to odrazilo na popularne Stubake?

Bosnar: Stubičke Toplice su ključne u ovom momentu, po ovoj studiji o kojoj čitam u vašem Zagorskom listu, gdje ste uspjeli doći do podataka koji su nama bili prezentirani na upoznavanju te studije. Ja sam i tamo rekao, i dan danas stojim iza toga, da sam protiv tunela. Ponavljam, tunel Zagorju neće donijeti ništa dobro. Ako mora ići, onda neka ide van Stubičkih Toplica. I sva ta infrastruktura, tri tunelske cijevi, dvije željezničke tračnice i četiri traka autoceste… To je po meni samo devastacija prostora i ništa više.

ZL: Što je konkretno bilo rečeno na toj prezentaciji? Kako bi ta infrastruktura trebala izgledati u Stubičkim Toplicama?

Bosnar: U principu, Stubičke Toplice su tu najviše oštećene po samom pitanju tog tunela jer oni buše brdo Kapelščak, a to je povijesno brdo na kojem je bio završetak Seljačke bune. Također, buše brdo Kamenjak koje smo odlukom Općinskog vijeća zaštitili kao park šumu, pretvorili smo ga u jedno poučno-povijesno šetalište, napravili stazu, stvorili smo jedan vid rekreacije i sad, zamislite, u tom momentu kroz ta dva brda se buše tuneli. Plus toga, na izlazu iz brda Kapelščak, predviđen je veliki viadukt koji bi spajao brdo Kapelščak i brdo Kamenjak. Dakle, najvjerojatnije bi ti viadukti išli preko bazena, odnosno neposredno kraj bazena. To nije ni u kom slučaju dobro niti za turizam, niti za razvoj Stubičkih Toplica.

ZL: Jesu li u općinskim prostornim planovima predviđeni svi oni dijelovi infrastrukture potrebni za realizaciju projekta tunela kroz Medvednicu, a ako nisu, može li itko Stubičke Toplice prisiliti da to promijeni?

Bosnar: Ne može. Ako smo demokratska država i ako se demokratski ponašamo, općinu nitko na to ne može prisiliti. Mi smo jedna od prvih općina u Republici Hrvatskoj koja je napravila prostorni plan. Ne može nitko mijenjati urbanističke planove bez Stubičkih Toplica.

ZL: Znači, sva ova infrastruktura nije predviđena prostornim planom?

Bosnar: Nije. Mi smo imali jedan sastanak u Županiji na kojem sam ja inzistirao da se, ako mora ići tunel, a još jednom ponavljam da ga po meni ne treba, da se sva infrastruktura izmakne iz centra Stubičkih Toplica i nek ide po rubnom području između Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Znači neka veže rubna područja gdje se ne narušava krajolik. Uostalom, spoj sve infrastrukture je na čvoru Mokrice, što je po meni adekvatnije nego spajati u centru Stubičkih Toplica. Mi od toga nemamo ništa, samo uništenje prostora i gubitak turizma.

ZL: Vjerojatno bi i sami radovi trajali poduže vrijeme pa bi i to imalo utjecaja na turizam.

Bosnar: Naravno, i ne samo to. Postoji mogućnost da se od tih silnih miniranja dovede u pitanje i topla voda. Naime, kod izrade kolektora u Stubičkim Toplicama pomaknuta je jedna žila i bilo je dosta problema dok smo vratili tu žilu. Znači, kolektor je kopan na dubini od nekih četiri metara i već na toj dubini je poremećena žila tako da je jedno vrijeme čak nedostajalo vode na vanjskim bazenima hotela «Matija Gubec» pa je posuđivana voda s drugog izvora dok se nije to stabiliziralo. Isto tako, bilo kakva miniranja na samom području gornjeg Sljemena su isto upitna jer odozgor 540 domaćinstava općine Stubičke Toplice ima pitku vodu. Poremećajem tih žila postoji mogućnost da ta domaćinstva izgube vodu, kao što se to dogodilo kod jednog potresa, kad smo izgubili dva izvora pa smo morali kapirati dva nova. Međutim, sad je taj vodoopskrbni sustav uspostavljen i on funkcionira normalno, ali bilo kakvim potresima, bilo kakvim miniranjima na Sljemenu, dovodi se do upitnosti opskrba vodom.

ZL: Kruže i nekakve priče o vulkanskom području ispod Medvednice. Kakva su vaša saznanja o tome?

Bosnar: U principu, vulkanska područja Sljemena su postojeća s obzirom da je baza kamenoloma Jelenja voda kamen diabaz, a to je kamen vulkanskog porijekla i kao takav je vrlo rijedak i koristi se za habajuće slojeve asfalta. No, što se tiče samog vulkana, da li je ili nije, o tome će odlučiti geolozi, međutim, svaki tektonski poremećaj terena izaziva, ne samo gore na Sljemenu, nego i ovdje u Stubičkim Toplicama i niže, prvenstveno katastrofe vis a vis vodocrpilišta, da li tople ili pitke vode, tako da po meni ne bi trebao raditi nekakve velike radove izvoditi kako su oni to zamislili.

ZL: Prema ispitivanju javnog mišljenja, negdje oko 55% Zagrepčana je za gradnju tunela, no velika većina njih misli da će od toga najviše koristi imati Zagorci. Vi, zapravo, tvrdite suprotno.

Bosnar: Gledajte, Zagrepčani su opterećeni sami sa sobom. Da ne velim da su Zagrepčani gospoda koja su si kupili stanove i misle da je to cijeli život, ali dolaze svaki vikend k baki u Zagorje i čude se kak je ovo lijepo sve, kak je ovdje čisti zrak, kak je ovdje sve mirno i tiho. Samo zahvaljujući očuvanju tog zelenog Zagorja, kako sam to već i na početku rekao, mi smo dobili taj jedan status čiste ekološke sredine. Međutim, probojem tunela mi više nismo čista ekološka sredina jer ovdje u samom centru Stubičkih Toplica čuda se budu događala, od samog prometnog kaosa koji bude nastao, do zagađenja.

ZL: Vi ste, dakle, protiv tunela, no imate li kakvih informacija, onako «s ulice», što o svemu misle vaši mještani? Koliko njih se slaže s vama?

Bosnar: Informacije s ulice nemam jer ne skupljam informacije s ulice. Međutim, znam da se dobar dio stanovništva ne slaže s tim i ljudi nisu oduševljeni s tunelom jer znaju što će taj tunel donijeti. Još jednom moram ponoviti, od zagađenja okoliša pa do kojekakvih gužvi i džumbusa. Svakodnevno možemo vidjeti što se događa u gradu Zagrebu, s tim da će se taj dio, da ne nazovem nemorala, preseliti u Stubičke Toplice.

ZL: Na kraju, ako ipak padne konačna i definitivna odluka o gradnji tunela kroz Medvednicu, koje su mogućnosti Općine da to spriječi?

Bosnar: Velim, ako mora ići tunel, onda nek idu te sve komunikacije po rubnim područjima, znači na granicu općine Stubičke Toplice i Zagrebačke županije, Dakle, da ide tim nenaseljnim područjima. No, napominjem da budu i ta područja devastirana i zagađena. Prvenstveno treba razmišljati da u Europi svi nastoje zaštititi okoliš, no međutim, mi ga permanentno uništavamo. Tim tunelom uništavamo taj najveći ekološki rezervat kisika grada Zagreba i naše županije. Vjerujem da će vrijeme pokazati da sam bio u pravu, a budućim generacijama ostaje da se bore protiv toga ako se to dogodi, a ako se ne dogodi, Zagorci su sposobni na svoj način odraditi turizam, a iz Zagreba se u Zagorje može doći za tridesetak minuta autocestom.