Puno toga liječimo antibioticima, a ne bismo trebali. Kada pogledamo statistiku, u 2021. godini je 17 stanovnika od njih 1000 svaki dan uzimao barem jednu definiranu dnevnu dozu antibiotika. I to većinom kod kuće, jer 90 posto antibiotika uzima se primjerice u ljekarni, a tek deset posto popije se u bolnici. Većinom, odnosno u 75 posto slučajeva, Hrvati ih piju zbog bolesti dišnog sustava. A upravo je tu često uzaludno popiti antibiotik, jer riječ je o nekim virusnim bolestima, koje oni neće izliječiti.

Rekorderi po broju popijenih tableta su u Rumunjskoj, na Cipru i u Bugarskoj. Hrvatska je nešto iznad europskog prosjeka, a ispod prosjeka su Nizozemska i Austrija. Dobro stoje i skandinavske zemlje, a upravo je u tim zemljama zabilježena niska stopa otpornosti na antibiotike, piše Dnevnik.hr.

Tijekom godina nam količina popijenih antibiotika ipak malo opada, ali zato ih sve skuplje plaćamo. Prije sedam godina financijska potrošnja iznosila je 234 milijuna kuna, iz godine u godinu raste, a u prošloj godini premašila je 305 milijuna kuna. Iz Halmeda su porast potrošnje objasnili pojačanim korištenjem skupljih antibiotika novije generacije, odnosno smanjenju potrošnje antibiotika starije generacije. Liječnici otpornost bakterija na antibiotike zovu "tihom pandemijom", ali s druge strane antibiotici mogu spasiti život. Prvo pravilo struke je - ne pijte lijekove na svoju ruku.

Antibiotik u Hrvatskoj možete dobiti samo na recept, ali mnogima ostanu neke stare doze koje nisu popili do kraja pa onda liječenje samoinicijativno nastave kada se opet razbole. I ne treba zaboraviti da antibiotici neće djelovati na sve bolesti, primjerice u slučaju prehlade ili gripe, dakle uvijek se savjetujte sa svojim liječnikom.
Sve to je važno jer ako bakterije postanu otporne na antibiotike, nastaje cijeli krug problema, od većih troškova liječenja pacijenata, do smrti. Procjenjuje se da su samo u Europskoj uniji infekcije uzrokovane bakterijama otpornima na antibiotike uzrok 33.000 smrti godišnje.
Svjetska banka procijenila je da bi globalno gospodarstvo do 2050. godine moglo izgubiti gotovo 4 posto godišnjeg bruto domaćeg proizvoda ako se otpornost na antibiotike ne riješi, piše Dnevnik.hr.