Prethodni članak
Sljedeći članak

Najveća zagorska atrakcija slavi 50. rođendan, doznajte koja

Zavirite u stare kutije i ormare, možda baš vi ili netko iz vaše obitelji čuva uspomenu na nekadašnje Hušnjakovo i Muzej evolucije, a koja bi svoje mjesto našla na izložbi u Muzeju krapinskih neandertalaca, koja se priprema povodom 50. obljetnice muzejske djelatnosti na Hušnjakovu


„Polupećina Hušnjakovo kod Krapine i okolica te pećine“ proglašena je Odlukom Zemaljskog zavoda za zaštitu prirodnih rijetkosti Zagreb, zaštićenom prirodnom rijetkošću 1948. godine. U tom vremenu, Hušnjakovo je bilo zapušteno i sivo te je ostavljalo loš dojam na posjetitelje koji su, svjesni njegova značaja, često posjećivali ovaj jedinstveni lokalitet na kojemu je pronađena najbrojnija zbirka fosilnih kostiju neandertalaca na svijetu. Podno ogoljelih i trusnih stijena Hušnjakova brijega stajala je zgrada Kneippovog lječilišta u kojoj se, nakon zatvaranja školskog internata, nalazila policija, a kasnije su u njoj bili smješteni i graditelji zagorske magistrale Zagreb – Maribor.

Znatiželjni turisti i stručnjaci

- Uz znatiželjne turiste i stručnjake, Hušnjakovo su tih 50-tih godina često posjećivali i Krapinčani, zbog bazena koji se nalazio pored Kneippove zgrade. Iako je već Dragutin Gorjanović-Kramberger početkom 20. stoljeća imao ideju kako bi se Hušnjakovo trebalo urediti, tek kasnih 50-tih godina započela je revitalizacija ovog svjetski značajnog lokaliteta. Zbog izuzetno lošeg stanja u kojem se lokalitet nalazio, a što su posljedice prošlosti kada se eksploatirao miocenski pješčenjak od kojega je cijeli brijeg Hušnjakovo građen, Šumsko gospodarstvo je izradilo plan pošumljavanja. S pošumljavanjem se započelo 1957. godine te su tada postavljeni pleteri za smirivanje pijeska, a samonikla šuma na drugim dijelovima se počela uređivati. Početkom 60-tih obronkom je prolazila dobro trasirana, ali zapuštena staza koju je trebalo urediti, a na pojedinim dijelovima su bile postavljene drvene stolice i stolovi za odmor – kaže prof. Lorka Lončar Uvodić, viša muzejska pedagoginja.

Kako je krenulo uređenje Hušnjakova

Početkom 60-tih godina, ideja o uređenju Hušnjakova potekla je od osoblja Muzeja Krapine i okolice odnosno od Antuna Kozine koji je bio i tajnik Turističkog društva te ostalih entuzijasta koji su vodili to Društvo na čelu s predsjednikom Ivanom Vrenceom, a veliku ulogu u revitalizaciji i kasnije u popularizaciji Nalazišta imala je i inženjerka Ana Töpfer koja je u tom vremenu radila kao šumarska inspektorica. Nakon održanih sastanaka i pregleda lokaliteta, oformljena je Komisija za uređenje Hušnjakova, a nju su činili Mijo Pavić, predsjednik Općinske skupštine Krapina, Mate Huljev i Marinka Kamenarović iz Zavoda za zaštitu prirode SR Hrvatske Zagreb, Edo Kovačević, akademski slikar, Mirko Malez, voditelj Geološke zbirke JAZU, Višnja Kramar i Dragutin Kiš iz Urbanističkog instituta SRH, Zagreb, Milivoj Kujundžić iz Turističkog saveza Zagreb, Jerko Došen iz Šumarskog gospodarstva Zagreb, Ana Töpfer, šumarska inspektorica Općine Krapina, Antun Kozina i Stjepan Nežmahen iz Muzeja Krapine i okolice te Ivan Vrence, predsjednik Turističkog društva Krapina. Prvi sastanak Komisija je održala 17. studenog 1963. godine u Krapini te je tada odlučeno da se iznese Skupštini općine Krapina prijedlog o uređenju Hušnjakova koji bi bio uvršten u Urbanistički plan. Prema tom prijedlogu bilo je potrebno rušenje zgrade Kneippovog lječilišta i bazena kako bi se dobio otvoren pogled na brijeg Hušnjakovo s prilaznog puta. Već tada je bilo u planu osnivanje Muzeja Hušnjakova ili Muzeja krapinskog pračovjeka u kojem bi bila postavljena izložba s temom evolucije čovjeka, a na prostoru podno brijega planirano je uređenje parka skulptura koje bi prikazivale neandertalce i životinje iz vremena krapinskog pračovjeka čije kosti su pronađene na Nalazištu.

Nesvakidašnji doživljaj jedinstvenog lokaliteta

Kako se navodi u Elaboratu za uređenje Hušnjakova iz 1965. godine kojega je izradio Urbanistički institut SRH, izgradnjom Muzeja evolucije sa parkom skulptura željelo se „širokoj masi posjetilaca pružiti nesvakidašnji doživljaj ovog jedinstvenog lokaliteta“. Za potrebe Elaborata, dr. sc. Stjepan Čanadjija, zoolog i ravnatelj Hrvatskog narodnog zoološkog muzeja, izradio je koncepciju stalnog postava Muzeja evolucije čija se nova zgrada oblika kružnog vijenca, prema tim prvim planovima trebala izgraditi podno Hušnjakova. Arhitekt Vjenceslav Richter, jedna od ključnih ličnosti hrvatske umjetničke scene druge polovice 20. stoljeća, izradio je projekt za Muzej evolucije u Krapini 1966. godine. Iako svjedočimo da Richterov projekt nije nikada realiziran, slične elemente muzejskog prostora kojega je on zamislio kao uzvojitu spiralu, danas pronalazimo u suvremenom arhitektonskom rješenju Muzeja krapinskih neandertalaca poznatog arhitekta Željka Kovačića. - Projekt uređenja Hušnjakova je od samih početaka uključivao i ideju parka u kojem bi, uz odgovarajuću vegetaciju, bile postavljene skulpture rekonstrukcija prapovijesnih vrsta životinja i krapinskih neandertalaca. Nakon izrade svih potrebnih planova uređenja, zbog pomanjkanja financijskih sredstava, odlučeno je da se preko novina zatraži pomoć kipara Jugoslavije koji bi uz minimalnu naknadu izradili rekonstrukcije za park na Hušnjakovu. Krajem 1965. godine, zanimljiv odgovor i prijedlog uputili su Skupštini općine Krapina umjetnici iz Zagreba, akademski slikar Ivan Žmegač i kipar Stanislav Tucaković. Okupljeni u grupi „Plast – Artist“, ovi umjetnici su izrađivali radove od plastičnih masa koje je proizvodila industrija OKI iz Zagreba. Ubrzo je prihvaćen njihov prijedlog da se rekonstrukcije izrade od plastične mase pod nazivom okirol, a koja se pri višim temperaturama oblikuje i zatim nanosi na kostur životinja ili čovjeka izrađen od drveta ili željeza – ispričala je Lorka Lončar Uvodić.

Atraktivne skulpture privlačile posjetitelje

Nakon sklapanja ugovora s kiparom Stanislavom Tucakovićem, rekonstrukcije na Hušnjakovu su postavljene tijekom 1966. i 1967. godine. Skulptura toplodobnog nosoroga postavljena je na ulazu u park, špiljski medvjed ispod polušpilje, golemi jelen i los na zelenim površinama parka, dva dabra uz potočić, leopard i vuk u šumu te pet rekonstrukcija neandertalaca različite dobi uz polušpilju na samo Nalazište. Kipar Tucaković je skulpture rekonstrukcija izradio prema uputama geologa i paleontologa dr. Mirka Maleza te su one na početku izgledale atraktivno i privlačile su brojne posjetitelje, oko 40 000 turista godišnje. No, vrijeme je ubrzo pokazalo da je materijal od kojega su rekonstrukcije napravljene neotporan te su, kako je ustanovljeno kasnije prema nalazima sudskog vještaka, popucale zbog različitog koeficijenta rastezanja željeza od kojega je izrađen kostur skulpture i plastične mase iz koje je oblikovana. Pod utjecajem atmosferilija, napuknuta mjesta su sve više pucala, a oštećenja su se povećavala i prilikom nepažljivog postupanja brojnih posjetitelja koji su dolazili na Hušnjakovo. Rekonstrukcije su iz godine u godinu sve više propadale. Tijekom 1968. godine nije postavljena niti jedna nova skulptura zbog pucanja već postavljenih te su se samo vršila pošumljavanja i održavao se park.

Obnova skulptura

Usprkos lošem stanju skulptura, posjetitelji su i dalje u velikom broju dolazili na Hušnjakovo, osobito nakon otvorenja Muzeja evolucije 11. rujna 1971. godine, čija obljetnica se obilježava ove godine. Iako je prema prvim planovima trebala biti sagrađena nova muzejska zgrada, Muzej evolucije se zbog nedostatka financijskih sredstava otvorio na prvom katu Kneippove zgrade. Rekonstrukcije životinja i neandertalaca u parku i na samom Nalazištu su popravljane, a na nekima od njih je radila i kćerka Stanislava Tucakovića, akademska kiparica Ljiljana Tucaković-Mujagić.

Od kraja 80-tih su postepeno, kroz vrijeme, sve skulpture odlijane u bronci. Prve brončane skulpture bile su one koje prikazuju neandertalce te su postavljene na istom mjestu na samom Nalazištu, a stare su 90-tih godina popravljene i obojane te smještene u unutrašnji prostor starog stalnog postava Muzeja evolucije. Prošle i ove godine, idući ususret 50. obljetnici muzejske djelatnosti na Hušnjakovu, stare rekonstrukcije neandertalskih dječaka i majke neandertalke uz ognjište, nakon najnovije obnove, zasjale su opet novim, pomalo drugačijim sjajem. Obnovu skulptura inicirao je Jurica Sabol, novi ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, a na njima su radili djelatnici Petra Šoltić, Siniša Laginja i Lorka Lončar Uvodić.

Prve rekonstrukcije

Prve rekonstrukcije neandertalaca na Hušnjakovu koje je kipar Stanislav Tucaković izradio prema uputama dr. Mirka Maleza, osim što su svjedoci vremena u kojemu je revitalizirano svjetski poznato Nalazište Hušnjakovo, također otkrivaju način na koji je tadašnja znanost percipirala naše neandertalske rođake. Za razliku od suvremenih tumačenja prema kojima su neandertalci bili vrlo slični anatomski modernom čovjeku, pojedina obilježja rekonstrukcija starih 55 godina odražavaju danas već zastarjele predodžbe o ovim lovcima i skupljačima koji su na Hušnjakovu živjeli prije 125.000 godina.

Prikupljanje predmeta za izložbu „Pola stoljeća muzejske djelatnosti na Hušnjakovu“

Muzej evolucije je otvoren za javnost 11. rujna 1971. godine. Tim povodom, kako bi se obilježilo 50 godina rada od toga značajnog događaja, Muzej krapinskih neandertalaca priprema izložbu „Pola stoljeća muzejske djelatnosti na Hušnjakovu“. Autori izložbe su Lorka Lončar Uvodić, prof., viša muzejska pedagoginja i kustosica te Jurica Sabol dipl. ing. geol., kustos i ravnatelj MHZ-a, a koji ovom prilikom pozivaju sve Krapinčane, ali i sve ostale stanovnike Zagorja i šire, da se uključe u potragu za starim fotografijama, razglednicama, suvenirima i drugim predmetima iz prošlosti Hušnjakova. - Zavirite u stare kutije i ormare, možda baš vi ili netko iz vaše obitelji čuva uspomenu na nekadašnje Hušnjakovo i Muzej evolucije, a koja bi svoje mjesto našla na izložbi u Muzeju krapinskih neandertalaca. Kontaktirajte nas na br. tel. 049 371 491 ili mailom na [email protected] – pozivaju iz Muzeja.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook

Zbog jakog vjetra promet je dozvoljen samo za osobna vozila: -autocestom A1 Zagreb-Split-Ploče između čvorova Sveti Rok i Posedarje -autocestom A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Delnice i Kikovica -dionicama Jadranske magistrale (DC8) Novi ...

 
iz valute
u valutu

Tečajna lista služi isključivo u informativne svrhe i podliježe promjeni bez prethodne najave. Zagorje.com ne može jamčiti točnost tečajne liste koju koristi konverter. Prije provođenja stvarnih transakcija potrebno je provjeriti trenutni tečaj kod službene ustanove. Tečajna lista dohvaćena je prema online podacima Hrvatske narodne banke.

mojtv.hr - kompletan tv program