Ministar obrane Ivan Anušić rekao je za HRT da se paket vojnih zakona donosi isključivo kako bi se uvelo temeljno vojno osposobljavanje jer se moramo prilagoditi "novim okolnostima, novim situacijama, novom vremenu i malo ga doraditi, prilagoditi zakon današnjim potrebama".

"Dva dokumenta - Detaljni plan razvoja i Strategija, su nešto što svakako usmjerava dugoročno, kroz dugoročni plan razvoja, smjer u kojem će se Hrvatska vojska, Oružane snage Republike Hrvatske, razvijati, kako će se opremati i kako će izgledati za deset godina, naravno kao i strategija", rekao je Anušić.

Kazao je da će temeljno vojno osposobljavanje koštati oko 20 milijuna eura.

Rekao je i zbog čega je razlika u trajanju vojnog osposobljavanja i civilnog služenja vojnog roka.

"Željeli smo popularizirati i na neki način motivirati mlade ljude da se odluče za temeljno vojno osposobljavanje, da se ne odlučuju na civilno služenje jer civilno služenje će biti zbog priziva savjesti. Zbog toga je 2008. godine i zaustavljeno temeljno vojno osposobljavanje, tada vojni rok.

Jednostavno su svi prizivali na savjest i više nije bilo smisla imati vojni rok kao takav. Danas ga ponovno uvodimo i ne želimo da doživimo sudbinu onoga što je bilo 2008. godine. Doduše, ovoga puta vojni rok je puno kraći", rekao je Anušić.

"Osoba koja završi temeljno vojno osposobljavanje, ostavlja se na raspolaganju hrvatskoj državi do svoje 55. godine kao pričuvni pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske. Svakako mora imati i određene benefite i određeni kraći rok kojim će boraviti na temeljnom vojnom osposobljavanju jer toliko je dovoljno. Zbog toga smo napravili razliku između dva i četiri mjeseca - kako bi motivirali ljude da se odluče za temeljno vojno osposobljavanje", rekao je.

Ministar ne smatra da je diskriminacija činjenica da će oni koji prođu temeljno vojno osposobljavanje imati prednosti pri zapošljavanju.

"O tome ćemo očigledno jako puno razgovarati i trebamo razgovarati. I danas u Saboru je bilo dosta o tome razgovora. Mnoge europske i svjetske zemlje daju puno veće benefite onima koji služe temeljno vojno osposobljavanje ili vojni rok u svojoj državi. Onaj tko odradi temeljno vojno osposobljavanje, do svoje 55. godine pripadnik je pričuvnog sastava Oružanih snaga Republike Hrvatske. Znači, ta osoba se svjesno stavlja na raspolaganje Oružanim snagama u idućih 30 ili 35 godina svoga života.

To znači da može biti pozivan na vježbe pričuvnika, da će u slučaju bilo kakve ugroze biti podignut kao pričuvni sastav Oružanih snaga Republike Hrvatske, u odnosu na onoga koji se odlučio na civilno služenje vojnog roka. Osoba koja na primjer radi kod privatnika koji neće tolerirati petnaest dana ili deset dana njegovog izostanka s posla, reći će ok, ja ću naći drugog radnika, jer ne mogu dozvoliti da mi petnaest dana radnik ili dva radnika ne budu na radnom mjestu", kaže ministar.

"Svi kriteriji na tom natječaju moraju biti identični koje ima i protukandidat i ako ste vas dvoje identični u svim kriterijima, kvaliteti, onda ima prednost onaj koji je služio temeljnu vojnu obuku, u drugim slučajevima ne", pojasnio je.

"Prioriteti su opremanje, modernizacija, popunjavanje i pripreme za novo vrijeme koje pokazuje da ratovanja i ratovi i ratni sukobi više nisu kao što su to bili prije 15 godina. Iskustva iz Ukrajine pokazuju da su tehnologije napredovale, da su načini na koji se ratuje i kako se ratuje nešto što u ovom trenutku trebamo razvijati. To je kibernetika, to je kibernetičko ratovanje, to su bespilotne letjelice i to je ono što mi u našoj DPR strategiji razvijamo i planiramo.

Protuzračna obrana, opremanje naše kopnene vojske s tenkovima, s Himarsima, s Bradleyjima, s Patriotima, opremanje naše mornarice s korvetama, opremanje našeg zrakoplovstva s Rafaleima, Black Hawkovima, Kayowama, besposadnim letjelicama, dronovima i sa svim onime što trebamo uz, naravno, haubice Cezar", rekao je Anušić.

"No najbitnije je da se u svim tim dokumentima provlači i naša industrija, koja mora u jednom dijelu u potpunosti opskrbiti Oružane snage kako bi bili neovisni."

Kazao je da možemo biti vodeći u proizvodnji malih FPV-dronova "koje mlada ekipa ljudi razvija i koje proizvodi". "To je nešto što u ovom trenutku ima jako veliku ulogu na ratištu Ukrajine i te dronove u ovom trenutku Hrvatska može proizvoditi u dovoljnoj mjeri da bude vodeća nacija u sustavu Europske unije u njihovoj proizvodnji."