Večeras se u Osnovnoj školi u Zaboku održala dodjela Nagrade „Ksaver Šandor Gjalski” za 2026. godinu, jednog od najznačajnijih književnih priznanja u Hrvatskoj, koje je ove godine pripalo Sibili Petlevski za roman Duhovi zemlje, objavljen u izdanju nakladničke kuće Sandorf. Svečanost je održana u sklopu manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog, koja je tijekom deset dana bogatim kulturnim programom okupila književnike, učenike, kulturne djelatnike i ljubitelje književnosti, slaveći stvaralaštvo velikog hrvatskog književnika te promičući čitanje i književno stvaralaštvo svih generacija.

FOTOGALERIJU MOŽETE POGLEDATI OVDJE 

Gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek osvrnula se na desetodnevni program kulturne manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog, čestitala dobitnici književne nagrade te zahvalila svima koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi manifestacije.

- Posljednjih deset dana živjeli smo i slavili lik i djelo Ksavera Šandora Gjalskog. Sve je počelo prošlog petka prekrasnim koncertom Zagrebačkog kvarteta, nakon čega su uslijedili brojni programi, među kojima su otvorenje izložbe umjetnice Natoše Vuković te dodjele književnih nagrada Mali Gjalski za učenike osnovnih i srednjih škola. Posebno nas veseli što su nam se ove godine prvi put pridružili i učenici srednjih škola iz Međimurja, uz dosadašnje sudionike iz Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije. Jučer su predstavljeni i literarni radovi učenika iz Zaboka, Poreča i Crikvenice, a današnja dodjela književne nagrade kruna je svih ovih događanja.

Gospođo Petlevski, od srca vam čestitam na nagradi. Nadam se da će nagrada Ksaver Šandor Gjalski zauzimati posebno mjesto u vašem srcu i životopisu. Riječ je o prekrasnom romanu koji sam počela čitati, a vjerujem da ću ga, unatoč brojnim obvezama, uspjeti pročitati do Sveta tri kralja. To nije štivo koje se čita na brzinu, primjerice na ljetovanju, već knjiga kojoj treba posvetiti vrijeme.

Zahvaljujem i Prosudbenom povjerenstvu, pred kojim nije bio nimalo lagan zadatak. Na natječaj su pristigla 82 djela, od kojih je desetak ušlo u uži izbor. Čestitam svima i zahvaljujem na trudu.

Hvala i organizatorima manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog, koja nas je tijekom deset dana uveseljavala raznovrsnim programima osmišljenima za sve generacije, od najmlađih do najstarijih sugrađana - rekla je Đurek.

Tina Marušić, članica Upravnog odbora manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog, predstavila je odluku Prosudbenog povjerenstva o dobitnici Nagrade „Ksaver Šandor Gjalski” za 2026. godinu.

- Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Sofija Keča, Ingrid Lončar, Ivica Matičević, predsjednik Povjerenstva, Robert Mlinarec i Antun Pavešković na sjednici održanoj 14. rujna 2026. godine u Zagrebu odabralo je pet djela koja su ušla u uži izbor za nagradu. Među njima su romani Treće noći Mihaele Gašpar, Dolina Marka Gregura, Ovdje počinje šuma Monike Herceg, Kafić Dan Zdenke Jagić i Duhovi zemlje Sibile Petlevski.

Nakon rasprave, Povjerenstvo je jednoglasno odlučilo da se Nagrada „Ksaver Šandor Gjalski” za 2026. godinu dodijeli Sibili Petlevski za roman Duhovi zemlje, objavljen u izdanju nakladničke kuće Sandorf iz Zagreba - poručila je Marušić. 

FOTOGALERIJU MOŽETE POGLEDATI OVDJE

Predsjednik Društva hrvatskih književnika Dino Milinović istaknuo je važnost književne tradicije, poticanja mladih na čitanje i pisanje te očuvanja književne baštine, pohvalivši pritom Zabok i manifestaciju Dani Ksavera Šandora Gjalskog kao primjer uspješnog promicanja književnosti i povezivanja različitih dijelova Hrvatske.

- Drago mi je što sam večeras ovdje kao predsjednik Društva hrvatskih književnika, koje njeguje 120 godina dugu tradiciju. I Nagrada „Ksaver Šandor Gjalski” ima svoju vrijednu tradiciju, dodjeljuje se od 1985. godine, a njezini su dosadašnji dobitnici neki od najistaknutijih hrvatskih književnika i književnica.

Čestitam svom kolegi Sibili Petlevski i svim ostalim kandidatima. Nažalost, još nisam stigao pročitati nagrađeni roman Duhovi zemlje, ali očito je riječ o ambicioznom, velikom romanu. Nije dovoljno imati samo talent, nego je potrebna i ambicija da bi se napisalo veliko književno djelo. Upravo se po tome veliki književnici razlikuju od onih koji književnom scenom samo prolaze.

Posebno mi je drago što sam ove godine, na dodjeli nagrade Tin Ujević u Vrgorcu, bio prisutan kada je Osnovna škola iz Zaboka dobila jednu od nagrada namijenjenih učenicima i njihovu radu na području književnosti. Večeras me raduje čuti i o sudjelovanju učenika i predstavnika različitih gradova i županija, od Međimurja i Varaždinske županije do Krapinsko-zagorske županije, Poreča i Crikvenice.

Imam osjećaj da se Hrvatska na ovaj način ponovno povezuje u svojevrsnu respublica litteraria, odnosno književnu republiku, kakva se razvijala još u doba renesanse. Od Međimurja do Istre, Rijeke i Kvarnera, pa sve do Dalmacije, takvo povezivanje upravo je ono čemu težimo u Društvu hrvatskih književnika. Želimo promicati i prepoznavati autore sposobne stvarati velika književna djela, ali i čuvati književnu baštinu koju Zabok tako lijepo njeguje, osobito onu povezanu s Ksaverom Šandorom Gjalskim, jednim od velikana hrvatske književnosti čijim putem trebamo nastaviti ići.

Zabok se u tom smislu posebno ističe. Bogatstvo i raznolikost programa koji su se tijekom proteklih desetak dana odvijali u sklopu manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog dokaz su koliko se može učiniti za kulturu i književnost. Voljeli bismo da i drugi gradovi slijede takav primjer.

Tada se nećemo morati pitati treba li nam književni esej na maturi. Budući da smo večeras u školi, želim pozvati sve koji sudjeluju u obrazovanju mladih da podrže peticiju i inicijativu kojom se nastoji spriječiti pojednostavljivanje ispita koji bi trebali potvrditi zrelost mladih ljudi. Književnost ne smije biti žrtva statistike i nastojanja da se rezultati prikažu uspješnijima.

Još jednom čestitam Zaboku, svim sudionicima i organizatorima manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog. U proteklim smo danima imali priliku vidjeti doista prekrasne programe. Potrudimo se da tako nastavimo i sljedeće godine, kao i u godinama koje dolaze - izjavio je Milinović.

Ivan Sršen, predstavnik nakladničke kuće Sandorf, istaknuo je važnost suradnje sa Sibilom Petlevski, čiji je roman Duhovi zemlje osvojio Nagradu „Ksaver Šandor Gjalski” za 2026. godinu, te naglasio književnu vrijednost njezina stvaralaštva i aktualnost tema kojima se bavi.

-  Suradnja sa Sibilom Petlevski za mene je i za Sandorf iznimno važna. Nakon što je za svoj prethodni roman Točka poraza osvojila značajne domaće i međunarodne književne nagrade, Sibila je odabrala upravo nas kao izdavača. Za Sandorf je to veliko priznanje jer pokazuje da jedna od najboljih hrvatskih književnica želi biti dio našeg izdavačkog kruga i društva naših autora.

Rad na romanu Duhovi zemlje bio je dug i zahtjevan, tražio je mnogo predanosti i samoprijegora. Nakon objavljivanja knjige stižu brojne pohvale i pozitivne reakcije čitatelja, koji su oduševljeni načinom na koji autorica ponire u povijest 20. stoljeća, ne obuhvaćajući pritom samo hrvatsku, nego i svjetsku povijest.

Sibila Petlevski kao književnica njeguje poseban odnos prema slobodi riječi i slobodi govora. Te su teme danas iznimno važne, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, pa se i ovaj roman može čitati iz te perspektive - rekao je Sršen.

FOTOGALERIJU MOŽETE POGLEDATI OVDJE 

Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar čestitao je Sibili Petlevski na osvojenoj Nagradi „Ksaver Šandor Gjalski” za 2026. godinu, istaknuvši njezin izniman književni i akademski opus te aktualnost tema kojima se bavi nagrađeni roman.

- Roman je iznimno aktualan, kao da je pisan za današnje vrijeme. Nažalost, i danas postoje pokušaji prekrajanja povijesti i zamjene teza. Ne smijemo zaboraviti povijesne činjenice o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, njezinu zločinačkom karakteru i sramoti koju predstavlja u hrvatskoj povijesti. Istodobno, moramo čuvati sjećanje na antifašiste, ljude koji su razmišljali vlastitom glavom, zalagali se za naprednije društvo i suprotstavljali uništavanju drugih ljudi te rasnoj, vjerskoj i bilo kojoj drugoj diskriminaciji.

Roman ću svakako pročitati, iako možda neću stići do Sveta tri kralja. Nadam se da ćemo se sljedeće godine ponovno susresti na dodjeli Nagrade „Ksaver Šandor Gjalski”, kada ću, kao član Prosudbenog povjerenstva, imati priliku sudjelovati u vrednovanju novih književnih djela. Tada ću zasigurno moći i podrobnije komentirati ovu knjigu - zaključio je Kolar.

Mihaela Majcen Marinić, izaslanica Ministarstva kulture i medija, prenijela je pozdrave ministrice Nine Obuljen Koržinek te istaknula važnost kontinuirane potpore Ministarstva dodjeli Nagrade „Ksaver Šandor Gjalski” i cjelokupnoj manifestaciji, koja promiče književno stvaralaštvo, potiče mlade na pisanje i pridonosi očuvanju hrvatskoga jezika i kulture. 

- Već godinama podupiremo dodjelu Nagrade „Ksaver Šandor Gjalski”, kao i cijelu manifestaciju, koja je iznimno važna jer objedinjuje stvaralaštvo renomiranih književnika i potiče mlade na vlastito književno stvaranje. Takvi su programi ključni za očuvanje hrvatskoga jezika i naše kulture jer bez toga nemamo budućnosti.

U Ministarstvu kulture i medija kontinuirano nastojimo poticati čitanje i podsjećati na njegovu važnost. Zato vas pozivam da čitate dobitnike Nagrade „Ksaver Šandor Gjalski” jer su njihove knjige iznimno vrijedne. Ako vam se ovogodišnji roman Sibile Petlevski čini preopsežnim, možda možete posegnuti za prošlogodišnjim naslovom ili nekim drugim nagrađenim djelom. Svaka od tih knjiga ima svoju vrijednost, a impresivan popis dosadašnjih laureata najbolje govori o značaju ove nagrade.

Kao što je već spomenuto, možda večeras među nama nema mnogo učenika, možda su kod kuće i čitaju, a možda uživaju u subotnjoj večeri. Ipak, želim pozvati sve vas da s mladima razgovarate o knjigama, da i sami čitate te da širite svijest o važnosti čitanja i očuvanja hrvatskoga jezika, književnosti i kulture - rekla je Majcenić.

FOTOGALERIJU MOŽETE POGLEDATI OVDJE 

Sibila Petlevski, dobitnica ovogodišnje Nagrade „Ksaver Šandor Gjalski” za roman Duhovi zemlje, izrazila je zahvalnost na priznanju, istaknuvši kako je pisanjem romana nastojala povezati različite povijesne i geografske prostore te ispričati priče o hrabrim ženama, žrtvama i običnim ljudima čije sudbine zaslužuju biti sačuvane od zaborava.

- Kada sam pisala Duhove zemlje, znala sam da preuzimam golem i težak teret. Na više od 600 stranica pokušala sam povezati ono što se na prvi pogled čini nespojivim: mračnu povijest Zagreba u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, sudbine sestara Baković i drugih žena te svijet rudnika bolivijskog Altiplana, povezujući ih s različitim kulturama, vjerovanjima i duhovnim potragama. To se može činiti gotovo nepodnošljivim vremenskim i prostornim skokom, ali pisanje ovakvog romana upravo je traganje za pukotinama u vremenu.

Željela sam ispričati priču o hrabrim ženama iz mračnog povijesnog razdoblja, o heroinama, žrtvama, radnicama i majkama. To je i priča o sijačima ideala, o običnim ljudima koji su odlazili na drugi kontinent trbuhom za kruhom, a čiji glasovi nastavljaju živjeti unatoč zaboravu.

Zemlja pamti. Ona čuva duhove onih koji su stradali, ali i snagu onih koji su se usudili suprotstaviti nepravdi, bez obzira na to govore li kajkavski, čakavski, štokavski ili jezicima autohtonih naroda Anda, poput kečue i ajmare.

Pišući ovaj roman, često sam se osjećala kao rudar u vlastitoj mašti, probijajući se kroz slojeve povijesti, fikcije, nade i očaja. Ova nagrada potvrđuje mi da taj dug i zahtjevan put nije bio uzaludan.

Zahvaljujem članovima Prosudbenog povjerenstva na čelu s Ivicom Matičevićem te Sofiji Keči, Ingrid Lončar, Robertu Mlinarcu i Antunu Paveškoviću na jednoglasnoj odluci i pozornom, dubinskom čitanju mojega teksta.

Zahvaljujem i svom izdavaču, Sandorfu, uredniku, obitelji i prijateljima koji su imali razumijevanja za moje odsutnosti dok sam živjela u svijetu ovoga romana. Bez njihove podrške ovi duhovi nikada ne bi ugledali svjetlo dana. I naposljetku, hvala svima vama koji čitate. Knjiga ne živi samo između korica, nego tek onda kada se useli u svijest drugoga čovjeka i u njemu probudi onu tihu, neobjašnjivu drhtavicu s kojom je i sama napisana - zaključila je Petlevski.

FOTOGALERIJU MOŽETE POGLEDATI OVDJE