Foto: Ilustracija 

Završila je žetva pšenice. Urod je dobar, slavonske županije prijavljuju i rekordne prinose od čak 9,5, pa i 10 tona po hektaru. No, zabrinjava da je čak 70 posto požete pšenice treće i četvrte klase.

Struka i Ministarstvo stoga apeliraju na promjenu sortimenta u korist kvalitetnijih sorata. Jer tako bi ratari za bolju pšenicu, kažu, mogli dobiti i veću cijenu. No zarada je, bar zasad, u količini, a ne u kvaliteti. A dok je tako i dalje ćemo, nažalost, sijati i žeti po starom. I nagodinu opet slušati istu priču, prenosi HRT. 

- Godina nam je bila jako izazovna. Interesantna u svakom pogledu od samog početka sjetve preko zime do proljeća kada su dolazili. Bilo je mrazeva, toplih razdoblja pa ponovno hladnih. Bilo je svačega, bilo je interesantno raditi ove godine pšenicu. Puno zaštita, puno prihrana, određivanje vremena kada bi mogli unići unutra da bi nešto postigli. Ali napravilo se. Žetva je bila dosta dobra, ispričao je Josip Hikl iz Harkanovaca.

- Zadovoljni smo s našim prinosom i kvalitetom. Imamo dosta dobru kvalitetu oko 13,5 proteina u prosjeku, 85 hektolitar što je zadovoljavajuće. Prinosi znaju biti i bolji. Mislim da je za ovu godinu to dobro, objasnio je Filip Hikl iz Harkanovaca.

Dobra je vijest da je krušno zrno zdravstveno ispravno - nema mikotoksina. No, oko 70 posto je treće i četvrte klase. Ostatak druge, prve i premium klase. U odnosu na prošlu godinu slabiji rezultat. Jer za 10 posto više je pšenice lošije klase. Pa se čini da su se ratari više vodili prinosom, manje kvalitetom.

- Vlage oko 10,5 posto, hektolitarska masa 82 i primjese 3,70. Udio proteina 11,40. Ako bi to sada komparirali, mogli bi reći da je udio hektolitarske mase u visokoj korelaciji s prinosima. Možemo reći da su prinosi osam plus zavisno od regiona, zavisno od agrotehnike, rekao je Ante Nevistić iz laboratorija Inspecto d.o.o. u Osijeku.

Cijenu formira svjetsko tržište

Da bi se zaradilo više, trebalo bi sijati kvalitetnije sorte. To više jer Ministarstvo ne može utjecati na otkupne cijene - moglo se čuti na konferenciji o žetvi u Osijeku.

- Imamo tvrtke koje znaju ugovoriti otkup proizvodnje pšenice, međutim nije bilo ugovora. Naši poljoprivredni proizvođači se nisu rado odlučili pristati prodati svoju pšenicu po cijeni od 180 eura po toni, recimo u ožujku iako je sada jasno svima da je u vrijeme žetve najniža cijena pšenice, naveo je Igor Mikulić iz HGK-a Osijek.

- Cijenu, nažalost, formira svjetsko tržište, poznate burze. Za nas je MATIF pariški najmjerodavnija i razumijem kolege poljoprivrednike koji kažu zašto je 200 eura u Francuskoj, a ovdje je 160 ili koliko sada već je u ovom trenutku. Vrlo je jasno objašnjenje zašto je to tako. Dovezena roba u Francusku, Pariz je 200, prema tome to su logistički troškovi. Postoji li tu prostora za korekcije ili nešto više, to je stvar o kojoj treba razgovarati, ali cijena se tako formira, pojasnio je Vlado Čondić-Galinčić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK.

- Cijene prate kvalitetu, lagano se, po našim informacijama, kreću prema gore. Cjenovni razred za premium i prvu klasu, dok ove koje imamo najviše, to je treća o četvrta, to je nešto laganiji porast. Očekujemo rast cijena za dva-tri mjeseca, u jesen će one dominirati. I u tom kontekstu Ministarstvo se još 2022. opredijelilo za izgradnju novih skladišnih kapaciteta, silosa, ispričao je Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Pekarski proizvodi vjerojatno neće biti povoljniji 

Dobro bi došlo da ih već imamo s obzirom na to da ćemo samo ove godine požeti više od milijun tona. Dovoljno za nas, ali i za izvoz.

- Oko 35 do 37 posto ukupne količine spada u kategoriju mlinarske pšenice, a ovo drugo je treća i četvrta klasa. Ako uzmemo milijun tona, to bi značilo 330 ili 340 tisuća tona koliko mi trošimo u mlinarstvu, mogli bi reći da će se moći probrati taj dio i da se zadovolje pekarska svojstva, rekao je Ante Nevistić.

I unatoč rekordnom urodu potrošači najvjerojatnije neće jesti povoljnije pekarske proizvode. Jer pšenica u cijeni sudjeluje sa samo 15 do 20 posto.

 - Nisam siguran da će biti jeftiniji kruh, mislim da će kruh ostati ista cijena ili rasti. Mi znamo, živimo u Hrvatskoj gdje je uobičajeno da u ljetnoj sezoni, turističkoj sezoni kruh i cijene rastu i nažalost ne vraćaju se na jesen, barem zadnjih pet-šest godina. Tako da nisam siguran da će to imati utjecaja, ispričao je Vlado Čondić-Galinčić.

I na ovoj oranici dobro se želo. Sada je vrijeme za zelenu gnojidbu i postrnu sjetvu. Ovaj put soje. No, i dalje se priželjkuje bolja cijena pšenice. Jer je po hektaru ovdje bilo gotovo osam tona.

- Meni je to solidan prinos i kvaliteta, jedino što cijena ne prati naš rad. Hoće li rasti, ne znam, rekao je Josip Hikl.

Povećanje skladišnih kapaciteta 

Bolja bi se cijena mogla postići i preradbenim kapacitetima. Tako bi se povećala vrijednost domaćim sirovinama i smanjio uvoz gotovih proizvoda.

- Kada otvorimo natječaje i osiguramo prije svega sredstva, nadamo se da će to biti iduće godine, da će se natječaji prvi za mlinove otvarati za durum pšenicu. Durum pšenica proizvodnja isto je u porastu. Imamo dvije regije, jedna je u Baranji, druga je u zapadnom dijelu Hrvatske koji proizvode i povećavaju svoju proizvodnju. Jedna je proizvođačka organizacija koja je ovih dana završila svoj silos i skladište ukupnog kapaciteta 5000 tona, objasnio je Tugomir Majdak.

- Povećanje naših skladišnih kapaciteta bi bila super stvar. Ili još bolja stvar da imamo neku preradu u samoj Hrvatskoj da onda, ako skladištim ovdje, onda se ovdje i prerađuje dalje ili možda povećanje stoke pa da imamo i s te strane, da imamo te žitarice staviti u smjese i krmno bilje, naveo je Filip Hikl.

Nakon završetka žetve pšenice, ječma i uljane repice tlo ostaje izloženo vrućinama pa je preporuka struke da se ostavi što više slame na tlu. A oni koji kreću u obradu da ona bude plitka, brza da bi se sačuvala vlaga. Osnovni preduvjet da bi i druga žetva bila dobra. I, nadaju se svi, isplativa.