Lepoglavski župnik vlč. Andrija Kišiček i stručnjaci Restauratorskog zavoda Hrvatske u nekadašnjem su ljetnom pavlinskom refektoriju (blagovaonici) u sklopu bivšega pavlinskoga samostana u Lepoglavi došli do novog otkrića: u zidu refektorija koji je, poput cijelog samostana, teško oštećen u brojnim pregradnjama i dogradnjama za potrebe kaznionice, otkrili su zazidanu nišu s vrijednim kipovima pavlina i drugim simbolima njihova reda.

Trag iz pisma

Možda niša s kipovima nikad ne bi bila otkrivena da župnika Kišičeka na nju pismom nije upozorio Zvonimir Kunek iz Zagreba, koji je za svoga robijanja u kaznionici 40-ih godina prošloga stoljeća s drugim zatvorenicima po naredbi morao zazidati originalnu nišu. Izvješćujući da je to bilo 1946, Kunek je župniku poslao čak i skicu koju je, ne želeći da se trag o vrijednoj pavlinskoj baštini posve izgubi, po sjećanju nacrtao 1960. godine u Melbourneu.

Da bi sačuvali trag o tome, pisao je Kunek, zatvorenici su u zid kriomice stavili i pivsku bocu s porukom o tome tko je i kada bio prisiljen zazidati pavlinske kipove. Restauratori su pošli tragom njegova pisma te djelomično otvorili napukli zid. “A iza zida, koliko možemo razaznati, ukazali su se kipovi svetaca i pavlina, što znamo po njihovoj bijeloj boji, pavlinskom simbolu. Jedan od njih sigurno je kip sv. Pavla pustinjaka, a i drugi je vjerojatno neki poznatiji pavlin. Ne znamo točno koji, jer su im kod zidanja namjerno otkinute glave.

Usto, u niši je i palma s kipom razapetoga Krista, te izvor. Zasad dalje nećemo otvarati nišu, jer to je posao koji stručno trebaju obaviti restauratori, kako se ne bi oštetile vrlo vrijedne freske koje se skrivaju ispod naslaga ´zatvorske’ boje i žbuke”, kaže vlč. Kišiček.

Rangerov refektorij

Nekadašnji raskošni refektorij, koji je iluzionistički oslikao najpoznatiji freskoslikar pavlinskoga doba Ivan Ranger, danas je teško oštećen. Blagovaonicu je 1722. štukaturom i slikama iz života sv. Pavla pustinjaka, dodavši im poetske stihove, dao ukrasiti Ivan Petheo. Godine 1733. prostor je ukrašen novim slikarijama na svodu i lukovima (te se pripisuju Rangeru), a trošak su snosili, osim konventa, bivši general reda Stjepan Demšić i provincijal Andrija Musar.

Izvor: Večernji list