Ovog je tjedna započelo provođenje nacionalnih ispita za sve četvrte i osme razrede u svim osnovnom školama u Hrvatskoj. Radi se o vanjskom vrednovanju pomoću standardiziranih ispita, kojima je cilj utvrditi postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama u ključnim dijelovima obrazovnih ciklusa. Tu se podrazumijevaju znanja iz hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva za četvrtaše, odnosno hrvatskog jezika, matematike, prvog stranog jezika, biologije, fizike, povijesti, geografije i kemije za osmaše.

Isti za sve
Ove godine nacionalne ispite pišu svi učenici četvrtih i svi učenici osmih razreda. Lani se, naime, samo u određenim školama eksperimentalno za četvrte razrede provodilo pisanje nacionalnih ispita, dok su ih pisali svi osmaši. Nacionalni ispiti su isti za sve učenike u generaciji te ih ne provodi škola, nego vanjska institucija. Ovakvo vanjsko vrednovanje znanja omogućava dobivanje valjanih, objektivnih i pouzdanih informacija, u svrhu sustava praćenja i unapređenja kvalitete na razini odgojno – obrazovnih ustanova. Ispiti će se provoditi tijekom ožujka, a ove se godine neće ocjenjivati, no ostvareni bodovi bit će uneseni pod bilješku u e-Dnevniku. Prvi na redu su četvrtaši, koji su hrvatski jezik već odradili, u ponedjeljak, 4. ožujka. Matematiku pišu 6. ožujka, a prirodu i društvo 8. ožujka. I osmaši će prvo pisati hrvatski jezik, 11. ožujka, zatim prvi strani jezik 13. ožujka, matematiku 15. ožujka, biologiju 19. ožujka, fiziku 21., povijest 25., geografiju 26., a kemiju 27. ožujka.

Uvjeti pisanja ispita
Sve su škole dužne osigurati uvjete u kojima će se nacionalni ispiti pisati, odnosno koordinatore i učitelje koji će pratiti provođenje ispita. Kako to točno izgleda, pitali smo u Osnovnoj školi u Oroslavju, gdje je koordinatorica provođenja nacionalnih ispita pedagoginja Martina Žitković. Istaknula je kako po svakom razredu dva učitelja prate provođenje ispita, koji traje sat vremena, osim hrvatskog, odnosno stranog jezika, kod kojih se ispitivanje provodi u dva dijela, jer se provjerava gramatika i književnost. Za vrijeme pisanja ispita, učenici ne smiju imati kod sebe mobitel, niti pametni sat i ne smiju izlaziti iz učionice, a definirani su i jasni uvjeti kako se nastavnici, koji prate provođenje ispita, smiju ponašati, obzirom da se ispiti trebaju provoditi u strogo kontroliranim uvjetima. – Smiju se obraćati učenicima samo i isključivo riječima koje su navedene u uputama. Što se tiče nastave, osigurali smo za te razrede nastavu samo u jutarnjoj smjeni, obzirom da na dan kad pišu nastavu učenici imaju normalno nastavu, jedino što za vrijeme provođenja ispita, u tim tjednima, učitelji neće ispitivati znanje učenika i provoditi školske testove, no gradivo će se normalno obrađivati – pojasnila je pedagoginja Žitković.

Samovrednovanje
Učenici se za provođenje nacionalnih ispita nisu dodatno pripremali u školi, što je i preporuka, ističe pedagoginja. Neki roditelji s kojima smo razgovarali su ipak pribavili dodatne materijale kako bi se učenici doma malo 'pojačali' znanjem i pripremili bolje za ono što ih čeka na nacionalnim ispitima, dok drugu kažu kako nisu s djecom radili ništa dodatno, jer žele bez dodatnih priprema vidjeti koliko je djeci leglo gradivo, što je i cilj ispita.

– R No, služit će kao samovrednovanje, odnosno orijentir, mogućnost učenicima da sami sebe provjere i vide gdje su. Osmaši uglavnom tome pristupaju malo ležernije, no četvrti razredi još uvijek ozbiljnije shvaćaju obaveze pa se bolje potrude kod ispita – ističe pedagoginja iz Osnovne škole Oroslavje. Za nacionalne se ispite govori i kako su preteča male mature, koja bi se jednog dana trebala uvesti u obrazovni sustav. No, u svakom slučaju, i dok se ne uvede mala matura, nacionalni ispiti, kad ih se stavi u funkciju u smislu da zaista budu mjerilo, onda će imati značenja i kod upisa, ali i dati sliku znanja učenika, sliku učitelja, cijele škole, na kraju i do razine osnivača, odnosno sliku sustava obrazovanja na regionalnoj, odnosno područnoj razini.