Prethodni članak
Sljedeći članak

[KAKO SE ZAŠTITITI OD TROVANJA UGLJIČNIM MONOKSIDOM] Kuhinjska napa, plin i PVC stolarija mogu biti opasni po život!

Ugljični monoksid je plin bez ikakvog mirisa. Simptomi trovanja počinju s glavoboljom i mučninom i vrlo brzim stanjem malaksalosti te se lako mogu zamijeniti gripom ili prehladom


Svake zime u sezoni grijanja raste opasnost od trovanja ugljičnim monoksidom u kućanstvima koja imaju peći na drva ili se griju na plin, a njegove posljedice mogu biti smrtne. - Ugljični monoksid je plin bez ikakvog mirisa. Simptomi trovanja počinju s glavoboljom i mučninom i vrlo brzim stanjem malaksalosti te se lako mogu zamijeniti gripom ili prehladom. Zbog toga je vrlo opasan za korisnike, jer se ne može osjetiti niti prepoznati u prostoru. Vrlo je otrovan i dovoljne su vrlo male količine da korisnik ostane bez svijesti s mogućim smrtnim ishodom. Zbog toga se naziva i tihi ubojica - upozorio je dipl.ing.stroj.Juraj Bradač, rukovoditelj tehničkog sektora u Zagorskom metalcu.

Najveći rizik od trovanja ugljičnim monoksidom je kod atmosferskih bojlera i plinskih peći koji zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije u kojoj su smješteni, a dimni plinovi izlaze kroz dimnjak. Bradač kaže kako su najčešće nepravilnosti na sustavu dobave zraka, a koje izravno utječu na povrat dimnih plinova ugrađen ventilator u stanu, ugrađena kuhinjska napa, ugrađena aluminijska stolarija ili stolarija od PVC-a te nepostojanje ventilacijskih otvora na vratima kupaonice.-Ako je u stanu ugrađena PVC stolarija, aluminijska i sl. na vanjskom zidu prostorije u kojoj je smješten atmosferski bojler moraju biti izvedena dva otvora po 75 cm², u gornjem i donjem dijelu zida. Kako PVC stolarija ima stopostotno brtvljenje, nakon kratkog vremena se potroši zrak u stanu te dolazi do podtlaka i mogućeg povrata dimnih planova. Jedino pravo rješenje je zamjena starog atmosferskog bojlera novim kondenzacijskim bojlerom koji ima zatvorenu komoru izgaranja i kod kojeg ne postoji mogućnosti povrata dimnih plinova i trovanja ugljičnim monoksidom. Na vratima prostorije u kojoj je ugrađen atmosferski bojler, a najčešće su to kupaonice moraju biti ugrađeni ventilacijski otvori u gornji i donji dio vrata da se osigura dovoljna izmjena zraka potrebnog za izgaranje. Dobro je ostaviti i malo otvoren prozor kod kupanja. Nije baš popularno, ali može spasiti život – govori Bradač.

Napomenuo je i da sva vrata u stanu moraju biti podrezana u donjem dijelu 2 cm, da se omogući kvalitetan dotok zraka do bojlera. - Ventilator u kupaonici mora biti uklonjen jer se radom ventilatora također vrlo brzo stvara podtlak u prostoriji. Iskustva u zadnjih nekoliko godina su pokazala da je daleko najčešće uzročnik povrata dimnih plinova i trovanja ugljičnim monoksidom kuhinjska napa. Napa ne smije biti montirana u stanu u kojem je ugrađen atmosferski bojler jer rad kuhinjske nape utječe na stvaranje podtlaka u stanu, odnosno povrata dimnih plinova iz bojlera i dimnjaka. Ukoliko ipak imate ugrađenu napu, ovlašteni serviseri bojlera moraju vam ugraditi poseban uređaj, solo prekidač koji isključuje rad pojedinog aparata, odnosno onemogućuje rad kuhinjske nape i bojlera u isto vrijeme – pojasnio je Bradač. Plinska trošila potrebno je periodično pregledati i po potrebi otkloniti moguće kvarove, odnosno izvršiti servis od strane ovlaštenog servisera i to se mora učiniti svake godine baš kao i dva puta godišnje pregledati i čistiti dimnjake.

ANKETA: Na što se grijete?

Andrea Rogina, Zlatar:

Grijemo se na drva, u kući živim. Prije smo imali grijanje na plin, ali je bio preskupi, pa smo uveli kamin i drva. Ipak je tako jeftinije, jer na plin bismo potrošili i do dvije tisuće kuna mjesečno. Imamo i svoju šumu, pa nam se drva isplate.

Ivanka Kušan, Hum Zabočki:

Na drva se grijemo, imamo i plin za alternativu, no za sada samo na drva, jer je jeftinije. Kada je baš jako jako hladno, znamo uključiti i plin. Na žalost, nemamo svoju šumu, pa drva moramo kupiti i pospremati, piliti, to je dodatni trošak. Dugo smo čekali drva, problem je kod nabave, treba se na vrijeme pobrinuti, a navodno će još poskupjeti.

 

Valentina Tršinski, Zabok:

Isključivo se grijem na drva, druge mogućnosti niti nemam. I drva su sve skuplja, no ipak je jeftinije nego grijanje na plin.

 

Matija Sviben, Stubička Slatina:

Iamo kuću i grijemo je samo na drva. S obzirom da imam svoju šumu, tako je isplativije.

 

Smiljan Trajbar, Zabok:

U stanu imam centralno grijanje na plin. Kada je baš sezona, kad se grije cijeli dan, trošak je oko 800 kuna mjesečno. Druge opcije, osim plina niti nemam, jedino da prijeđem na struju, što je još skuplje.

 

Ivan Đurđević, Donja Stubica:

Isključivo se grijemo na plin, kuću s dvije etaže, koja ima dobru izolaciju. Za tih oko 5 mjeseci koliko sezona traje, potroši se prosječno oko 700 do 800 kuna mjesečno. U ona dva, tri najkritičnija mjeseca, trošak je 100 do 1200 kuna mjesečno.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook