Stabilne količine ključnih prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, višak prihoda nad rashodima, slika su stanja u robnim zalihama u prošloj godini, pokazuje Izvješće o stanju i upravljanju tim zalihama koje je Vlada poslala u Hrvatski sabor, piše Poslovni dnevnik. 

Količine ključnih proizvoda na zalihama su manje-više iste unatrag nekoliko godina, pokazao je popis zaliha obavljen na 310 lokacija, od 27. studenoga do 31. prosinca 2023.

Pokazalo se da je koncem prosinca 2023. godine u skladištima bilo gotovo 57. 800 tona pšenice, 26. 500 tona kukuruza, 4. 900 tona ječma, 83 tone riže. Godinu prije, pšenice se skladištilo 58. 244 tone, dakle 480 tona više, kukuruza i ječma gotovo isto, riže 39 tona, dakle 44 tone manje.

Junećeg i svinjskog mesa čuvalo se koliko i godinu prije
Junećeg i svinjskog mesa na zalihama je bilo koliko i godinu prije, 1. 014 tona odnosno 805 tona, mesnih (227 tona), ribljih (124 tone) i pilećih (232 tone) konzervi ukupno 583 tone ili tonu više u odnosnu na 2022. Trajnog mlijeka čuvalo se 250.000 litara, što je 5. 000 litara više u odnosu na godinu prije, količina mlijeka u prahu od 12 tona na zalihi nije se mijenjala, baš kao ni količina ulja od oko četiri milijuna litara. Šećera je koncem prosinca 2023. u zalihama bilo 5. 730 tona, godinu prije 58 tona više. U zalihama je bilo i 47 tona raznih marmelada, što je 16 tona više u odnosu na konac 2022. godine.

Oko 9, 7 milijuna litara eurodiesela i 5, 5 milijuna litara eurosupera 95 konstanta je u robnim zalihama, tako je bilo prošle, pretprošle, ali i 2021. godine.

Stotine kontejnera i mobilnih kućica i dalje na terenu
Izvješće pokazuje kako je glavnina kontejnera i mobilnih kućica u vlasništvu Ravnateljstva za robne i dalje na terenu. Od ukupno 1.122 kontejnera i 263 mobilne kućice, samo ih se 167 nalazilo u zalihama, ostali su bili na korištenju, najviše u županijama koje su 2020. pogodili potresi: Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji, gdje su se nalazila 742 kontejnera i 226 mobilnih kućica.

U zalihama se čuvalo i gotovo 16. 500 metara box barijera za obranu od poplava, po 50 strojeva za punjenje i šivanje vreća za pijesak, više od pola milijuna vreća za izradu nasipa za obranu od poplava, što je, ipak, bitno manje u odnosu na 2022. godinu kada je takvih vreća bilo 913 000 komada.

Posljednjeg dana 2023. godine hrvatske robne zalihe vrijedile su gotovo 84 milijuna eura, što je 2, 3 posto manje nego u 2022., a razlog su isporuke robe Hrvatskom Caritasu i Hrvatskom Crvenom križu preko kojega se, primjerice, distribuirala pomoć raseljenim Ukrajincima.

Za popunu zaliha u 2023. kupljeno je roba vrijednih oko 3, 9 milijuna eura, među inim konzerve, medicinski kompleti prve pomoći, isušivači prostora, uljni grijači, pumpe velikog protoka. Obnovljene su strateške zalihe pšenice, kukuruza i ječma (47.960.841 kilograma pšenice, 15.000.000 kilograma kukuruza i 4.900.093 kilograma ječma).

Turskoj i Siriji, koje su u veljači 2023. pogodili razorni potresi, iz zaliha je upućena humanitarna pomoć vrijedna 525.000 eura, odnosno 105. 000 eura, a radilo se o različitim prehrambenim proizvodima, ali i medicinskim kompletima prve pomoći, grijalicama, 20 kontejnera.

Na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, za suzbijanje afričke svinjske kuge, nabavljene su robe vrijedne 445.000 eura.

U 2024. godinu Ravnateljstvo ušlo s viškom
Ravnateljstvo za robne zalihe, koje brine o nabavi, skladištenju, obnavljanju zaliha prošlu je godinu zaključilo s viškom prihoda od 632.000 eura, a kad se tome pribroji i višak prenesen iz ranijih godina, u ovu je godinu ušlo s ‘plusom’ od pet milijuna eura.

Višak prihoda rezultat je činjenice da su prihodi Ravnateljstva u 2023. bili 43, 9 milijuna eura, a rashodi 43, 3 milijuna, što je poprilično manje u odnosu na 2022. kada su prihodi iznosili 55, 8 milijuna, a rashodi 58, 5 milijuna eura.

Država robne zalihe stvara kako bi se osigurala osnovna opskrba stanovništva u doba rata ili u slučaju velikih prirodnih nepogoda, kakve su potres ili poplave te tehničko-tehnoloških i ekoloških katastrofa. Takve zalihe trebaju osigurati osnovnu opskrbu 50-ak tisuća građana na razdoblje od 15 do 60 dana.