U Hrvatskoj, ali i nekim drugim "zapadnjačkim" državama, postoji trend porasta broja djece koja su prekomjerne tjelesne težine ili pretila. Ni djecu u Krapinsko – zagorskoj županiji taj trend nije zaobišao. Prateći rast i razvoj djece školske dobi, timovi školske medicine redovito mjere tjelesnu težinu i visinu djece od upisa u 1.razred OŠ do upisa u SŠ. Mjereći navedene parametre i one koji se iz njih mogu izračunati (kao BMI, Body Mass Index), mjereći opseg struka te upitom o navikama hranjenja (prehrana u školi, broj obroka u dan i sl.) prilikom redovitih sistematski pregleda te tjelesnoj aktivnosti (izvanškolskim aktivnostima, sportu i sl.) svakog pojedinog đaka, dobiva se prilično jasna informacija o tome kome i kako treba izgledati intervencijski postupak, kaže dr. Mirjana Zjača Novosel, spec. školske medicine Zavoda za javno zdravstvo KZŽ.

Veliki javnozdravstveni problem

U 2019./2020. šk. god. postotak prekomjerno teške i pretile djece (mjerenja u V., VIII. raz. OŠ te I. raz. SŠ) iznosio je 14,88 – 18,94 % u obje kategorije. U generaciji srednjoškolaca taj je postotak bio nešto veći kod djevojaka (pretilih je bilo 21,3 %) dok je u generaciji petaša pretilih dječaka bilo nešto više u odnosu na djevojčice, 20,4 %. Iznimna je bila generacija upisnika u 1.razred OŠ (budući prvašići), gdje je postotak pretile djece dosegao vrijednost od 31, 96%, gotovo podjednako zastupljen u oba spola (30, 69% pretilih dječaka i čak 33,28% djevojčica). U Istoj generaciji ipak je broj prekomjerno teške djece
iznosio 9,4 %. - Iz iznesenog razumno je zaključiti da 30-40% djece u pojedinoj generaciji nema zadovoljavajuću, poželjnu tjelesnu težinu i da se bori s "viškom kilograma". Pretilost se javlja od dojenačke dobi do adolescencije podjednako u oba spola i predstavlja veliki javnozdravstveni problem koji utječe na kvalitetu života. Pretila djeca otežano se kreću, brže zamaraju, stoga često i izbjegavaju tjelesnu aktivnost koja bi trebala biti nezaobilazni i neizostavno važan dio intervencijskog plana odnosno plana "mršavljenja" – kaže dr. Zjača Novosel. Osim što ubrzava metabolizam ("sagorijevanje kalorija"), tjelesna aktivnost ima mnogo drugih pozitivnih učinaka na zdravlje i kvalitetu života. Treba se također osvrnuti na činjenicu da su pretila djeca često predmetom izrugivanja drugih iz svoje okoline i zbog toga razvijaju osjećaj krivnje, sniženo samopouzdanje.

Psihološka podrška

U tom je smislu poželjno preporučiti i pružiti pretilom djetetu i neki oblik psihološkog suporta. Navike koje u djetinjstvu razvijamo, a posebice prehrambene, u odrasloj je dobi teško mijenjati. Upravo je zbog toga izuzetno bitno već u ovoj dobi spriječiti razvoj stanja i bolesti koje povezujemo s pretilošću (veći kardiovaskularni rizik, šećerna bolest, metabolički sindrom, veću sklonost infekcijama i razvoj nekih zloćudnih bolesti u kasnijoj životnoj dobi), ističe dr. Zjača Novosel. -U savjetovališnom radu, timovi školske medicine izrađuju individualizirane pristupe problemu pretilosti i prekomjerne tjelesne težine. Često je pretilost tek vrh sante leda i nešto što maskira ključne probleme djeteta i roditelja (teškoće emocionalne prirode, "pogreške" u prehrani ili jednostavno nedovoljna osviještenost i podcjenjivanje problema "debljine" u dječjoj dobi). U tom kontekstu potrebno je istražiti koja su moguća rješenja problema – upozorava dr. Zjača Novosel. Dodaje da dijeta ne bi trebala biti toliko restriktivnog tipa, već bi se trebala temeljiti na reguliranoj prehrani. - Djeca nam često i sam otvoreno i iskreno o tome progovaraju i svjedoče o takvim "nezdravim" navikama hranjenja. S tom namjerom uvođenja i usvajanja načela regulirane prehrane, provjerom i kontrolom laboratorijskih pokazatelja početnih metaboličkih ali kardiovaskularnih promjena, uključuje se i konzilijarna zdravstvena zaštita kako bi se djeci i roditeljima osigurala još veća podrška i šansa za uspjeh – upozorava spec. školske medicine.