Prema pripremnim studijama, tunel kroz Medvednicu mogao bi imati dva kolnika, tri tunelske cijevi, a zajedno sa prometnim „Zagrebačkim prstenom“, brojnim prometnicama, viaduktima i tunelima s obje strane Medvednice, čitava investicija mogla bi premašiti i 700 milijuna eura.


Naime, tim od desetak istaknutih hrvatskih stručnjaka već duže vrijeme priprema raznorazne studije potrebne za realizaciju ideje o povezivanju Zagreba i Zagorja tunelom, koju je zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac izrazio još pedesetih godina prošlog stoljeća, a sadašnji gradonačelnik Milan Bandić aktualizirao ozbiljnim obećanjima o njenoj realizaciji.

Tajne analize?

Zagorski list došao je u posjed jedne od prezentacija „Studije izvodljivosti i opravdanosti cestovnog tunela kroz Medvednicu i pratećih objekata“, koja je, prema našem izvoru, prezentirana i nekim lokalnim jedinicama na području podsljemenske zone sa zagorske strane.

No, naš izvor demantirao je načelnik općine Stubičke Toplice Vladimir Bosnar, koji tvrdi da nikad nije dobio niti vidio nikakve studije niti projekte tunela kroz Medvednicu te da zbog toga o tome ne može imati ni stava.

Inače, riječ je o vrlo detaljnjoj Studiji, koja, uz moguća prometna i tehnička rješenja, obuhvaća i analizu isplativosti, geologiju, demografske slike, ekologiju, sigurnost i zaštitu pa čak i ispitivanje javnog mišljenja.

Nekoliko varijanti

U Studiji se spominje više mogućih varijanti ulaza tunela (Šestinski dol, Dolje, Markuševec), no kao mogući izlaz redovito se navodi Kraljev vrh. Također, prema Studiji, moguće je više varijanti prometnih pristupa tunelu s obje strane Medvednice, kao i različit broj tunelskih cijevi.

Ipak, prema analizi rizika, jedna tunelska cijev preko 6km dugog tunela kroz Medvednicu defintivno nije prihvatljiva iz sigurnosnih razloga, najviše zbog toga što je učestalost nezgoda s požarom kod jednocijevnih tunela za 70% veća.

Bez obzira koja će se varijanta, nakon što se dovrše sve ove studije, pokazati naisplatljivijom ili najboljom, svaka od njih uključit će i gradnju brojnih drugih manjih tunela, kao i viadukata, od kojih će neki biti dugi i više stotina metara.

Koristi i štete

Sve to, upozoravaju ekološki stručnjaci, imat će i negativnog utjecaja na okoliš. Koristi od tunela, kažu, morat će biti veće od mogućih šteta kao što su gubitak prostora (cca 40ha), ambijentalna degradacija, ugrožavanje životinjskog i biljnog svijeta u utjecajnom području (cca 200ha), emisije štetnih plinova i buka.

„Javnosti je potrebno predočiti sve relevantne podatke o zahvatu, a kroz aktivnosti nositelja zahvata ustrajati na pridobivanju što većeg broja pristalica projekta, sve kroz objektivno ukazivanje na koristi koje nadilaze moguće štete“, zaključuje se u ekološkoj studiji.

Većina Zagrepčana za tunel

Kako bilo, bez sumnje da će i ovaj projekt (ukoliko uopće dođe do njegove realizacije i bez obzira na varijantu za koju će se mjerodavni u tom slučaju odlučiti) naići na protivljenje mnogih. Prema istraživanju zagrebačkog Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, preko 55% Zagrepčana podržava izgradnju tunela, vjerujući, prije svega, da će to povećati mogućnosti razvoja turizma i dovesti do obnove i poboljšanja ukupne cestovne infrastrukture. Ipak, prema istom istraživanju, Zagrepčani su uvjereni da će od tunela najviše koristi imati Krapinsko-zagorska županija, lokalno stanovništvo u Zagorju te- pojedini lokalni političari (!).