Mr. Ivančica Pavišić, arheologinja, i dr. Vlasta Begović, arhitektica, iz Institua za arheologiju završile su ovogodišnja arheološka istraživanja u dvorcu Mali Tabor u Humu na Sutli.


Dosad se nije znalo gdje je bio ulaz u taj srednjovjekovni kaštel, a ove godine otkrili smo dio opločenja, a ispod tlocrtne arhitekture, izvan obrambenih zidova prijašnjega kaštela, ocrtali su se obrisi ulaza, no još ga nemamo u temeljima. Bit će to glavni zadatak u sljedećim istraživanjima istaknula je Ivančica Pavišić, voditeljica radova.

Temelji četvrte kule

Prošle godine otkriveni su tragovi temelja četvrte kule, na koju je bio nadovezan zapadni zid, postojanje kojeg je i prije bilo poznato no nikad se nije arheološki istraživalo do lani. Do zida se nije moglo pristupiti jer je bio sav obrastao akacijom. Korijenje te agresivne biljke i grane duže više od deset metara već su dobrano uništile taj zapadni zid. U 2007. arheolozi su obložili zapadni zid drvenom oplatom i podupiračima kako bi lokalitet bio zaštićen do ove jeseni godine, za kada je planiran nastavak arheoloških i restauratorskih radova na zapadnom zidu.

Taj je obrambeni zid bio visok otprilike dva metra i njegova je vrijednost u tome što su dijelovi sagrađeni u 15. stoljeću. Nažalost, pijavica koja je ljetos triput poharala baš taj dio Huma na Sutli srušila je akacije koje su već svom snagom ušle u pore obrambenog zida i razorile strukturu kamena tako da je zid velikim dijelom stradao. Srećom, prošle smo godine uspjeli napraviti odlične geodetske i arhitektonske snimke prema kojima ćemo u nastavku istraživanja moći konzervirati i obnoviti taj zid kazala je I. Pavišić.

Povijest dvorca

Mali Tabor spominje se u pisanim izvorima još od kraja 15. stoljeća. Naime, na kraju 13. stoljeća obližnji plemićki grad Vrbovec bio je središte vrbovečkog ili velikotaborskog plemstva, odnosno vlastelinstva, čijom propasti, krajem 15. stoljeća, kaštel Mali Tabor postaje njegovo novo upravno sjedište.

Od 1490. do 1504. u posjedu je hrvatsko-ugarskoga kralja Ivaniša Korvina, od 1504. do 1793. vlasnik je dvorca obitelj Ratkaj, i to gotovo tri stoljeća. Za njihove vladavine, na kraju 17. stoljeća, renesansni kaštel pregrađen je u dvokrilni dvorac s unutrašnjim dvorištem i četiri cilindrične kule, od koje je preostao zapadni i sjeverni obrambeni zid, koji se srušio.

Od sjevernog obrambenog zida ostao je samo poprečni dio koji smo pronašli. U 19. stoljeću Mali Tabor nadograđen je u jednokatni barokni dvorac i tada je srušen sjeverni obrambeni zid kaštela, a prostor između gospodarske zgrade i aneksa istočnoga krila dvorca dobiva novi ulazni portal pojasnila je mr. Ivančica Pavišić.

Inistitut za arheologiju svake godine obavlja istraživanja na Malom Taboru od 2005. godine, a radove izvodi tvrtka Arhitekton Stanislava Štrukleca iz Poredja, a radove ove godine financiraju Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti i Krapinsko-zagorska županija.

Izvor: Večernji list