Uz godišnjicu rođenja Antuna Mihanovića, Turistička zajednica područja Tuhlja, Klanjca i Trgovišća objavila je video uradak u kojem, uz likovne priloge Stjepana Đukića Pište i članova Likovne udruge "Oton Iveković", možete čuti i Mihanovićeve stihove u interpretaciji Zlatka Ilijaša uz glazbenu pratnju Jurice Vugreka te Lijepu našu u izvedbi Josipe Lončar, Lucije Jelušić, Kristine Iveković i Puhačkog orkestra Mrzlo Polje.

Antun Mihanović, čovjek koji je obilježio hrvatsku povijest. Hrvatski književnik, političar… domoljub čije je ime postalo simbolom ponosa Hrvata, pisca hrvatske himne Lijepa naša domovino koju je uglazbio Josip Runjanin.

Antun Mihanović rođen je 10. lipnja 1796. godine u Zagrebu, gdje je i završio Klasičnu gimnaziju te studije filozofije i prava u Beču kada je i počelo njegovo jače zanimanje za hrvatski jezik. 1815. godine napisao je brošuru Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku koja se čuva u Nacionalnoj I sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu a preteča je Hrvatskom narodnom preporodu i Ilirskom pokretu čiji su temeljni ciljevi bili buđenje hrvatske nacionalne svijesti i stvaranje hrvatske nacionalne osobnosti.   

Tijekom života, radio je kao pravnik, vojni sudac, upravni činovnik u Zagrebu, Italiji i Rijeci. Nakon toga prelazi u austrijsku diplomaciju te je bio prvi austrijski konzul u Beogradu a zatim u Solunu, Smirni, Carigradu i Bukureštu. U svoje slobodno vrijeme često je posjećivao sestru koja je živjela u Dvorcu obitelji Erdody (kasnije preimenovanog u Dvorac Antuna Mihanovića)  u slikovitom predjelu Malog Trgovišća – danas poznatog kao Tuheljske Toplice te je cjelokupno područje Hrvatskog zagorja bila inspiracija za njegovo umjetničko stvaralaštvo.

Umirovljen je 1858. godine i posljednje godine svog života provodi u okruženju zelenih brega Zagorja u Novim Dvorima, područje grada Klanjcu gdje je i pokopan u Parku znamenitih Klanjčana a njemu u čast je i sam glavni trg grada imenovan Trgom Antuna Mihanovića. Svega nekoliko kilometara dalje uz Sutlu,  nalazi se i Spomenik Lijepoj našoj u Zelenjaku kao simbolu Hrvatske države.

Iako se od najranijeg doba mladosti bavio istraživanjem i prikupljanjem stare listine i rukopisa te pisanjem rasprava i eseja, pjesničko stvaralaštvo Antuna Mihanovića broji svega desetak pjesama od kojih je neprolaznu stavu stekao pjesmom Horvatska domovina koja postaje krajem 19. stoljeća i hrvatska himna a tu su uradci nastali inspirirani ljubavlju - sonet „Viđenje“ i pjesma „Kamena djeva“.

- Danas u spomen na stvaraoca Lijepe naše - Antunu Mihanoviću, na području Bisera Zagorja - Tuhlju, Klanjcu i Velikom Trgovišću,  posvećujemo ovo događanje koje kroz umjetnost i kulturu slave njegovo rođenje i stvaralaštvo, u kratko - Lijepu našu - poručila je TZ Biser Zagorja.

Turistička zajednica Biser Zagorja upućuje zahvalu i svim sudionicima sa ovog područja koji su pridonijeli svojim učešćem u ovom slavlju, a to su:

-          Lucija Jelušić, sopran, Klanjec

-          Jurica Vugrek, pijanist, Novi Golubovec

-          Josipa Lončar, sopran, Kumrovec

-          Kristina Iveković, Tuhelj

-          Zlatko Ilijaš, recitator i Pavica Iveković, mentor, Tuhelj

-          Članovi Likovne udruge Oton Iveković Klanjec uz voditeljicu Maja Vukina Bogović

-          Stjepan Đukić Pišta, akademski slikar, Veliko Trgovišće

-          Puhački orkestar Mrzlo polje uz dirigenta Jurica