Održavanje zdravih razina kolesterola ne ovisi samo o prehrani, nego i o svakodnevnim navikama. Ono što radimo nakon posljednjeg obroka može utjecati na zdravlje srca i krvnih žila, osobito ako se zdrave navike provode redovito. Male promjene u večernjoj rutini mogu pomoći u regulaciji masnoća u krvi i pridonijeti boljem općem zdravlju. Dijetetičarka Lindsey DeSoto izdvojila je pet jednostavnih navika nakon večere koje mogu pomoći u održavanju zdravih razina kolesterola, prenosi Index.

Šetnja nakon večere

Lagana šetnja od 10 do 20 minuta nakon večere može biti korisna za zdravlje srca. Redovita tjelesna aktivnost može povisiti razinu HDL-a, odnosno dobrog kolesterola, smanjiti trigliceride i olakšati održavanje zdrave tjelesne težine. Hodanje nakon obroka također pomaže u regulaciji šećera u krvi, a kratke šetnje pridonose preporučenih 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, objašnjava DeSoto za Health.

Izbjegavanje kasnih grickalica

Čips, keksi, sladoled i slatkiši često sadrže mnogo zasićenih masti i dodanih šećera, što može otežati kontrolu kolesterola, napominje DeSoto. Ako se glad redovito javlja nakon večere, važno je tijekom dana unositi dovoljno proteina, vlakana i zdravih masti. Za večernji međuobrok bolji su izbor voće, kokice bez dodane masnoće ili mala šaka orašastih plodova.

Opuštanje prije spavanja

Stres može potaknuti prejedanje, narušiti san i smanjiti motivaciju za tjelesnu aktivnost, što otežava održavanje zdravih razina kolesterola. Zato je korisno navečer odvojiti nekoliko minuta za opuštanje, primjerice uz čitanje, lagano istezanje, jogu, meditaciju ili duboko disanje, savjetuje DeSoto.

Kvalitetan noćni san

Istraživanja povezuju lošu kvalitetu sna s višim razinama LDL-a, odnosno lošeg kolesterola, i triglicerida. Nedostatak sna može utjecati i na hormone koji reguliraju glad, zbog čega je teže održavati zdrave prehrambene navike.

Većini odraslih potrebno je sedam do devet sati sna, a njegovoj kvaliteti mogu pridonijeti redovit raspored spavanja, ograničavanje korištenja ekrana prije odlaska u krevet te hladna, mračna i tiha spavaća soba, ističe DeSoto.

Planiranje obroka unaprijed

Priprema hrane za sljedeći dan olakšava zdraviju prehranu i smanjuje oslanjanje na gotove obroke, koji često sadrže više zasićenih masti, soli i dodanih šećera. Već i priprema ručka, voća ili doručka unaprijed može pomoći da u prehranu češće uključujemo povrće, cjelovite žitarice, mahunarke i druge namirnice korisne za zdravlje srca, navodi DeSoto.