U ožujku se obilježavaju Svjetski dan pripovijedanja te Svjetski dan kazališta, pa uz Dan dječje knjige, 2. travnja, na rođendan najpopularnijeg dječjeg pisca Hansa Christiana Andresena, nema ljepšeg i prikladnijeg doba u godini da oni koji najviše rade na obrazovanju djece i, uz roditelje, najviše sudjeluju u stvaranju dobrih i korisnih navika, potiču upravo to – čitanje i pripovijedanje od malih nogu.

Tjedan pripovijedanja

Svjesni činjenice da ritual čitanja i pripovijedanja ima značajnu ulogu u poticanju razvoja govora predškolskog djeteta, čiji razvoj započinje slušanjem i razumijevanjem , Dječji vrtić Jurek pokrenuo je projekt Tjedan pripovijedanja, koji su proveli drugu godinu za redom. Tako su hol vrtića pretvorili u pravo malo kazalište, u kojem se svaki dan pripovijedala jedna priča ili bajka. Ove godine su odgojiteljice koristile tehnike kamishibai, kazalište sjena, stolne predstave i priče sa štapnim lutkama, pomoću kojih su djeci prenijele neke od najljepših priča i bajki: Crvenkapicu, Zlatokosu i tri medvjeda, Kućicu, Plesnu haljinu žutog maslačka, Vrlo gladnu gusjenicu. - Cilj projekta je različitim pripovjednim i kazališnim tehnikama  potaknuti cjelokupni djetetov razvoj s primarnim naglaskom na razvoj govora, ali i senzibilizirati roditelje za važnost čitanja i pripovijedanja. Jedan od ciljeva ovakvog događanja je svakako povezivanje svih sudionika, ali i razmjena iskustava i predstavljanje različitih tehnika pripovijedanja kao i poticanje djece na ljubav prema lijepoj umjetnosti koju roditelji mogu nastaviti njegovati kod kuće – kaže ravnateljica Božica Hrestak, dodavši kako je želja i tendencija da se ovaj projekt postane vrtićka tradicija. Projektom su bila obuhvaćena sva djeca iz svih skupina, koja su pokazala veliki interes i pozorno slušala i gledala priče koje su za njih izvodile njihove tete, koristeći razne rekvizite i lutke na pripremljenim scenama.

Promicanje čitanja

Djeca su uključena u razne projekte, usmjerene na promicanje čitanja, s ciljem stvaranja temelja za sustavno učenje čitanja i pisanja u školi, razvijanja ljubavi prema knjigama, poticanje roditelja na  uključivanje u čitanje i pripovijedanje djeci kroz koje će dijete razvijati svijest o sebi, svojoj okolini i svom kulturnom identitetu. Obzirom da je čitanje glavni instrument i alat za učenje, da bi se došlo do te vještine, potrebno je ovladati mnogim predvještinama, u čemu upravo pomaže čitanje i propovijedanje, kako bi se potom 'savladala' i slova. Razvoj predčitačkih vještina zbog toga u vrtiću počinje već od najranije dobi, i to u jasličkim skupinama, gdje je slikovnica prva i najvažnija knjiga s kojom se djeca susreću. – Od najranije dobi djeca slušaju priče iz slikovnica i takvo stvaraju podlogu za savladavanje preostalih vještina: govorenje, čitanje i pisanje. Ako djeci čitamo od najranije dobi tada s njima izgrađujemo poseban osjećaj bliskosti i povezanosti. Za mlađu djecu bitnije su ilustracije koje trebaju biti jasne i šarene – kaže odgojiteljica Valentina Tišljar, koja čitanje i pripovijedanje provodi s dječicom u jaslicama. Kad su tek krenuli u jaslice sa 12 do 16 mjeseci starosti, samoinicijativno bi uzimali slikovnice primjerene njihovoj dobi. – Mi bismo ih tada okupljale oko sebe i komentirale slikovnice. Naravno da u počecima nije bilo nikakvih odgovora s njihove strane, no sad kad su ipak malo veći pa im čitamo priče u našem posebnom ritualu. Njima je dovoljan poticaj da nas vide da uzmemo slikovnicu, oni već slažu stolice u polukrug. Tako svi dobro vide sadržaj slikovnice, nakon što pročitamo, pričamo o tome i slijedi igra na tu temu. Tako im se razvija i mašta, pa već i sami smišljaju priče, donose gumene životinje kad prepoznaju neku u slikovnici i slično. Najviše su im zanimljive zvukovne slikovnice i one sa životinjama – kaže odgojiteljica Valentina, dodavši kako se čitajući djeci i njihovih uključivanjem u proces čitanja utječe na njihov kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj.

Slikovnice

Metoda glasnog čitanja, kaže, ključna je za razvoj čitateljskih sposobnosti i kasniji uspjeh u školi, a često služi i kao prevencija za poteškoće u razvoju. – Mlađa djeca najčešće pokazuju prstom na sliku kako bi nam postavila pitanje “Što je to?” ili nam dala odgovor, te tako razvijaju spoznajni svijet i govor te bogate rječnik. Što su djeca starija, tako se za njih mijenja sadržaj slikovnica i stvara se priča koja ima radnju. Na početku su to kraće priče, te kako se opseg dječje pažnje širi, tako se i trajanje priče mijenja. Također je važno da djeca od svoje prve godine slikovnice drže u rukama, okreću ih i listaju. Važno je djecu uputiti da slikovnicu pospreme na odgovarajuće mjesto, te da ne trgaju stranice već ako je potrebno da ih poprave – ispričala nam je odgojiteljica Valentina te dodala da je 2013. pokrenuta nacionalna kampanja 'Čitaj mi!', čiji je cilj poticati roditelje i ostale odrasle osobe na čitanje djeci kako bi čitanje postala dijelom obiteljske svakodnevnice. U vrtiću se izrađuje putujući koferčić ili kutija koji se sastoji od slikovnice i bilježnice u koju djeca uz pomoć roditelja bilježe svoj doživljaj slikovnice.

Interes za čitanjem

Koliko zapravo roditelji čitaju svojoj djeci i razvijaju im interes za čitanjem, upitali smo u Knjižnici Donja Stubica, koja u svom fondu ima veliki broj knjiga namijenjenih najmlađima. – Skoro polovica članova knjižnice su djeca i mladi do 17 godina, što je vrlo pozitivno. Učenici posuđuju u najvećoj mjeri lektiru, ali na naše veliko zadovoljstvo ima sve veći broj njih koji su zainteresirani za dodatnim čitanjem. Ponekad su to lagane i zabavne knjige, a ponekad je to i dodatna literatura sa popisa lektire – kaže ravnateljica knjižnice Manuela Frinčić, dodavši kako stariji vole romane i biografije sportaša ili nekih drugih idola, dok oni mlađi uživaju u svijetu životinja, biljaka, zmajeva, mitskih bića, ali i enciklopedija, zbog čega knjižnica svake godine obnavlja svoj fundus kako bi pružila najnovije naslove i što veći izbor. - Vrlo nam je zanimljivo i pozitivno što često u knjižnicu dolaze roditelji s predškolskom djecom, pa čak i bebama te posuđuju slikovnice, a u zadnje vrijeme smo primijetili povećani interes za slikovnice koje pomažu u rješavanju logopedskih izazova, te nastojimo svoj fond nadopuniti takvim naslovima prema interesima i zahtjevima naših korisnika – kažu iz knjižnice, dodavši kako se trude i raznim akcijama i aktivnostima poticati djecu i roditelje da što više čitaju, kako bi razvijali maštu te kako bi im dolazak u knjižnicu predstavljao užitak.